Uspomena na dan kada je rođena Presveta Bogorodica Marija, u domu Joakima i Ane u Nazaretu, Mala Gospojina slavi se danas. Za ovaj veliki i važan praznik vezuju se brojna vjerovanja i običaji.
Bogorodica je rođena u Nazaretu, od ostarelih i pravednih roditelja Joakima i Ane.
Po ocu, bila je od carskog roda Davidovog, po majci od roda prvosvešteničkog.
Ana je kao starica rodila kćer Mariju, po blagoslovu Božjem. Upravo je Bog i odredio Mariju da bude majka Isusa Hrista, i zato se slavi kao Presveta Bogorodica.
Doživjeće najveće radosti i najveće boli, sve dok i sama, posle isteka zemaljskih dana, nije otišla u vječnu svjetlost i slavu.
Ona je i danas zastupnica ljudi pred Tvorcem, kojoj se upućuju najtoplije molitve.
Pred njenim čudotvornim ikonama dešavaju se iscjeljenja, a ljudi u nevolji dobijaju pomoć.
Vjeruje se da bilje ubrano između Velike i Male Gospojine ima posebna lejkovita svojstva, kao i da jaja iz toga perioda mogu cijelu godinu da ostanu svježa pa se zato ostavljaju za nasad, a pilići izleženi u ove dane biće dobre nosilje.
Mnoge porodice slave Malu Gospojinu kao svoju krsnu slavu.
Ovaj dan dobar je za svadbe i vjeridbe.
Kada je o prazniku vedro, vjeruje se da će nam se sunce smiješiti i tokom jeseni, ali i zime.