Dan uoči Uskrsa poznat je kao Velika subota. Drugačije se naziva Strašna subota, Zavalita subota ili Dugačka subota.
Velika subota je dan koji je, prema vjerovanju, Hristos proveo u Hadu, zato se ovaj dan provodi u tišini bez bogosluženja, a prva uskršnja liturgija služi se u ponoć.
Vjeruje se da je Hristos bio tog dana tijelom u grobu, a duhom u Hadu. Na poslednji dan nedjelje stradanja i smrti vjernici celivaju plaštanicu na Hristovom grobu koja je na Veliki petak svečano iznijeta pred pravoslavne oltare.
Velika subota je dan kada se vjernici pripremaju za slavnjenje Uskrsa. Završavaju se poslovi, čisti se kuća, boje jaja, a po narodnim običajima, po pravilu ujutru, prije izlaska sunca.
Vjeruje se i da bi na Veliku subotu trebalo da se učini neko dobro djelo kako bismo imali sreće.
Danas se takođe mijesi kolač koji će da se nađe na trpezi za Uskrs.
