Stanje u državnoj kasi je veoma stabilno, a sve definisane budžetske potrebe, čak i neke novonastale, koje nijesu mogle biti predviđene ovogodišnjim budžetom, se redovno izmiruju, saopštio je ministar finansija, Aleksandar Damjanović.
„Stanje u državnoj kasi je veoma stabilno. U ovom trenutku više od 250 miliona eura postoji sredstava kod države, što je više nego dovoljno za ispunjenje svih na zakonima zasnovanih potreba predviđenim budžetom za tekuću godinu“, rekao je Damjanović u intervjuu agenciji Mina-business.
On je naveo da, ne samo što imaju dobre pokazatelje rasta poreske naplate tokom prva tri mjeseca, nekih 15 odsto više nego što je planom predviđeno za ovu godinu i 30 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period, već uspijevaju da takvom naplatom i prilivom servisiraju povećanje zarada u javnom sektoru od najmanje 20 odsto za desetine hiljada javnih službenika i namještenika, što je jedan od ogromnih uspjeha ove Vlade.
„To je nešto što od 2016. godine nikad nije urađeno i ova Vlada je pokazala kako se brine o državnim službenicima i namještenicima, kako se stvara konkurentnost unutar javnog sektora jer nama treba ozbiljan profilisan kadar za brojne potrebe koje ima državna administracija, naravno građani prije svega kao korisnici tih potreba“, ocijenio je Damjanović.
On je kazao da je čuo komentare o državnom trezoru i bankrotu pred ljetnju sezonu od njegovog prethodnika, koji, kako smatra Damjanović, pokušava da se bavi stanjem javnih finansija dosta neznaveno i paušalno.
„Ovi podaci koje vam sada iznosim su najbolji demanti tih pojedinaca pa i bivšeg ministra koji neznaveno, tendenciozno u svom poznatom maniru pokušava da obmane crnogorsku javnost“, dodao je Damjanović.
Damjanović je podsjetio da je limit zaduženja za ovu godinu definisan na 600 miliona eura, te da su za trećinu godine povukli svega 100 miliona eura iz jednog bilateralnog aranžmana.
„Od aprila od kada je Vlada konstituisana, ovo je, računajući i zaduženja u sitnim kategorijama, najmanja dinamika zaduženja koju je uradila jedna Vlada od obnove nezavisnosti, tako da i sa te strane ne stoji ova argumentacija o nekim bankrotima“, rekao je Damjanović.
On je naveo da bi upravo oni koji su ugrozili državnu kasu jednom loše sprovodenom politikom povećanja minimalne zarade, bez obezbjeđenja sredstava za tu politiku i koji su njemu ostavili u naslijeđe da se bavi njenim posljedicama, trebalo da ćute i podrže ovo što se ovdje radi, a ne da pričaju suprotno iz politikanskih motiva.
„Cifre i ovo što sam sada iznio ubjedljivo demantuju bilo kakvu paniku ili izazivanje panike vezano za državne finansije, apsolutno je stabilno finansiranje u skladu sa budžetskim politikama. Definisaćemo da li je neophodna dodatna akumulacija do perioda ljetnjih mjeseci kada imamo najbrže punjenje državne kase, ali je ključ da se sve definisane budžetske potrebe, čak i neke novonastale, koje nijesu mogle biti predviđene budžetom za ovu godinu, redovno izmiruju“, rekao je Damjanović.
On je, govoreći o Nacrtu zakona o solidarnom doprinosu, koji je na javnoj raspravi do 20. aprila, kazao da su obavili niz razgovora sa svim zainteresovanim i obavljaće još kako bi došli do najboljih mogućih rješenja nečega što je evropska praksa i što je već primijenjeno u najvećem dijelu država EU.
„To je nešto što Crna Gora kao zemlja kandidat za EU takođe treba da primijeni, a razlozi su već poznati zašto je Evropski savjet u oktobru donio uredbu i zašto je ona implementirana u većini zemalja EU“, naveo je Damjanović.
Radi se o, kako je rekao, jednoj otvorenoj i ozbiljnoj javnoj raspravi.
„Nema razloga da se o svemu, a pogotovo o predloženim rješenjima ne razgovara otvoreno kako bismo došli do najboljeg mogućeg predloga akta koji bi pomirio interese države, privrede i građana i zaista služio svojoj namjeni, a to je solidarni doprinos kao način da se neki efekti prvo koronakrize a onda i energetske krize zbog rata u Ukrajini faktički podijele na jedan solidaran način unutar sistema u Crnoj Gori“, smatra Damjanović.
On je, odgovarajući na pitanje koliko je kompanija obuhvaćeno zakonom i koji su to sektori, kazao da ako bi inicijalno rješenje ostalo to bi bilo između 220 i 300 kompanija.
„Vidjećemo bilanse koje dobijamo ovih dana i pravimo analize jer su 31. marta istekli ti rokovi za predaju. Otvoreni smo da razgovaramo i o periodu primjene i o osnovici i o stopi obračuna. To može da bude i značajno manji broj preduzeća“, rekao je Damjanović.
On je kazao da nijesu imali u vidu sektorsku podjelu i podsjetio da su u Hrvatskoj obuhvatili cjelokupnu privredu sa određenim pragovima.
„Kada govorimo o sektorima, shodno bilansima koji se stidljivo pojavljuju u medijima, koji to stidljivo i daju jer su na kraju krajeva ti mediji značajni partneri tim istim kompanijama koji su oglašivači pa ih pomalo i štite. To mogu slobodno da kažem kao ministar finansija“, rekao je Damjanović.
On je naveo da smo vidjeli bilanse maloprodajnih lanaca, bankarskog i energetskog, kao i sektora farmacije, a pogotovo krupnih i najvećih kompanija
„Računamo na solidarnost krupnog biznisa u odnosu na mali i srednji biznis, u odnosu na građane i potrebe države“, dodao je Damjanović.
On je, ocjenjujući dopis relevatnih privrednih udruženja da se Nacrt zakona povuče iz procedure, kazao da je to ultimativan dopis, jer ako su stavili Nacrt na raspravu očekuju sugestije i primjedbe i da zajedno dođu do rješenja.
„Kako su oni nama rekli – povucite Nacrt zakona, sad bih ja trebalo da kažem da nećemo iz inata. Naprotiv, otvoreni smo da odmah dođemo do najboljih mogućih rješenja kada istekne rok za javnu raspavu“, rekao je Damjanović.
On je, na kometar Privredne komore (PKCG) da ovakav namet privreda ne može izdržati, kazao da nema govora o tome i da to ne bi to bio namet koji crnogorska privreda ne bi mogla da izdrži.
„Ja od PKCG očekujem partnerski odnos kao i do sada, bez ultimativnog stava. Sad ja da kažem – predložićemo zakon kojim ćemo ukinuti obavezne doprinose za PKCG i ostaviti ih bez obaveznog finansiranja i onoga što nije možda praksa u drugim državama. Ja to naravno neću da uradim poštujući u vidu zatečeno stanje i potrebu da PKCG ima stabilne, višemilionske izvore sredstava za funkcionisanje, ali očekujem da ako se troše ti silni milioni koje PKCG prihoduje od te iste privrede, da onda Komora bude solidarna i da tražimo zajednička rješenja“, objasnio je Damjanović.
On je naveo da taj namet ne bi mogao da ugrozi poslovanje neke kompanije, niti će imati krupnih posljedica na privredu.
„Ovakav nacrt će pretrpjeti izmjene, a otvoreni smo za sve sugestije i primjedbe, pogotovo u finalnoj fazi kada budemo definisali krajnja rješenja. A ići će za time da pomiri interese krupne privrede, hiljada i hiljada malih i srednjih preduzeća koja stenju zbog pandemije i energetske krize, građana pogotovo onih koji su u stanju socijalne potrebe, kao i dijela koji se tiče Fonda za zdravstvo gdje su ta sredstva i namijenjena i naravno interesa države koja je partner privredi i koja je pokazala to partnerstvo kroz najniže poreske stope u regionu i niske stope poreza na dobit i dohodak“, rekao je Damjanović.
On je, komentarišući to što su privredna udruženja navela da često mijenjanje poreske prakse može da pošalje lošu poruku investitorima, kazao da nije mijenjana često poreska praksa.
„Dugo je na snazi stopa od devet odsto poreza na dobit preduzeća, poreza na dohodak fizičkih lica, relativno dugo je stopa poreza na dodatu vrijednost (PDV). Da smo ga podigli na 25 odsto uvjeren sam da se niko ne bi bunio“, smatra Damjanović.
Poreska praksa se, kako je ocijenio, zaista mijenja u skladu sa potrebama i interesima države i to rade svi u regionu.
„Crna Gora je i danas vrlo privlačna investiciona destinacija i podaci o stranim direktnim investicijama (SDI) pokazuju da uprkos nekim pokušajima da se pokaže kako ovdje nije dobar poreski ambijent imamo i dalje rekordan nivo SDI. Tako da i taj argument otpada kao netačna činjenica“, naveo je Damjanović.
On je, govoreći o ocjeni nekih privrednih udruženja da Nacrt vide kao dodatni oblik kažnjavanja kompanija koje uspješno posluju, kazao da je su to rekli pojedinci koji iz svojih sopstvenih sitnih interesa svoje kompanije šire, uslovno rečeno, jednu vrstu dezinformacija unutar sistema.
Damjanović je, govoreći o proljećnim sastancima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke (SB) u Vašingtonu, kazao da je Crna Gora članica i učestvuje na sastancima u Vašingtonu kako bi iznijela sve što je politika javnih finansija u Crnoj Gori i kako bi sa čelnicima MMF-a imali otvorene razgovore u vezi stanja i perpektive, globalnih kretanja, planiranja srednjeročnog perioda sa mogućnošću aranžmana ako za to bude potrebe.
On je, govoreći o uticaju političkih promjena i izbora novog predsjednika Jakova Milatovića, na poslovni ambijent, rekao da je taj izborni ciklus donio dosta povoljnih stvari jer smo nakon 30 godina dobili političku demonopolizaciju jednog političkog sistema koji je bio monopolizovan.
„Ta politička demonopolizacija će dovesti do svake druge demonopolizacije u sferi ekonomije, finansija i nekih drugih politika. Daće dodatni impuls jednoj slobodi privređivanja imajući u vidu da je sistem koji je bio na snazi 30 godina maltene prigušio privredu i stvorio svoje favorite“, smatra Damjanović.
Pobjeda Milatovića i mogući vanredni parlamentrani izbori kad god budu, kako je ocijenio, svakako će dovesti do dodatne stabilizacije.
„Mi smo sada u vremenu političke nestabilnosti, uslovno rečeno, uspjeli da sačuvamo javne finansije od politikanskih i političkih uticaja, ne računajući pojedine pokušaje izazivanja straha i nemira kod građana koji su potpuno paušalni i nemaju utemeljenje u činjenicama. To ćemo raditi i ubuduće“, zaključio je Damjanović.
