Srpska pravoslavna crkva i vjernici u nedjelju, 18. januara, slave zimski Krstovdan, a po predanju tog dana se ukrštaju vjetrovi.
Zimski Krstovdan slavi se kao uspomena na prve hrišćane koji su primili vjeru na samom početku hrišćanske propovijedi. Praznik se vezuje za Bogojavljenje i krštenje Isusa Hrista, kao i za dan posvećen Svetom Jovanu Krstitelju, koji je krstio Sina Božijeg u rijeci Jordanu.
Običaji za Krstovdan nalažu da se krstovdanska vodica dijeli okupljenim vjernicima, a potom i da se preko cijele godine čuva u kući kao simbol dobrog zdravlja. Vodica se moli da izbavi od grijehova, da iscijeli i očisti dušu i tijelo i da sa vjerom liječi i štiti.
Od Božića do Bogojavljenja mrsni su svi dani, ali se na Krstovdan, ma koji dan od ponedjeljka do petka bio, strogo posti – na vodi. Ukoliko padne u subotu ili nedjelju, post je razriješen na ulje.
Ovim postom se pripremamo za praznik Bogojavljenja i za pijenje bogojavljenske vodice. U narodu se vjeruje da se večeras u ponoć, pred Bogojavljenje, otvara nebo i Bog se javlja ljudima. Čeka se ponoć, a tada uz molitvu treba izgovoriti želju.
