Foto: Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera
Riječ je o kako navode, projektu koji okuplja mlade ljude, studente, iz Crne Gore i regiona, koji, organizovani u timove, dobijaju konkretan zadatak da osmisle što kvalitetniji biznis model, kao rješenje za određeni društveni izazov. Ovogodišnji “Poslovni izazov” tematski je vezan za Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene. Učesnici imaju zadatak da osmisle rješenja koja se odnose na oblasti poput upravljanja otpadom, unapređenja kvaliteta vazduha, kao i druge modele koji mogu doprinijeti zaštiti životne sredine.
Ćulafić je tim povodom kazao da mu je posebno zadovoljstvo što je Ministarstvo partner na ovom projektu, ističući da su mladi ljudi, koliko god puta to bilo ponovljeno, zaista budućnost društva.
„Meni čini posebno zadovoljstvo da govorim pred vama, mladim ljudima, koji su sasvim izvjesno, i to vrlo brzo, novi kreatori i nosioci nacionalnih zdravih zelenih politika. Ističem upravo ‘zdrave zelene politike’, jer ima i onih drugih, koje su bile predugo platforma za korupciju, a za nju je ova oblast posebno plodno tle. Relevantna američka istraživanja pokazala su da nam je korupcija u Crnoj Gori godišnje ‘jela’ milijardu i sedam stotina miliona evra državnog budžeta, i onda možete makar pretpostaviti koja bi naša državna finansijska snaga danas bila, da je korupcija bila na nultom nivou. Da li bi danas uopšte bilo potrebno da razvijamo planove kako obezbijediti nedostajući novac za izgradnju potrebne infrastrukture kojom se čuva i unaprjeđuje životna sredina, i u kojim vremenskim intervalima? Mislim da je to za vas važna tema za razmišljanje“, istakao je ministar Ćulafić.
Ćulafić je ukazao na konkretnu poveznicu između poslovne izazovnosti kojom se studenti bave i mogućnosti koje pruža već sada sektor ekologije, ali i ukazao na gotovo nesagledive mogućnosti koje su stvorene konkretnim radnim koracima ministarstva kojim rukovodi: Evropska unija je 1992. formirala najstariji program za životnu sredinu i klimatsku akciju – LIFE. Crna Gora je tek prošle godine, dakle 2025, uspjela da dobije mogućnost da pristupi ovom programu.
„E, sad, u kontekstu poslovnih prilika, sagledajte ova dva podatka: prvi, da se u okviru budžeta predviđenog za ovaj fond, za period od 2021–2027, nalazilo nešto oko 5.1 milijarde evra za projekte iz ove oblasti, a da se u trenutku našeg pristupanja fondu u istom nalazilo još 2.3 milijarde evra neutrošenih sredstava. Kontribucija Crne Gore je bila svega 126 hiljada evra. Zamislite samo koji smo prostor za poslovanje stvorili najširoj zainteresovanoj zajednici u Crnoj Gori, dakle mogućnost da apliciraju projektima u fondu u kom se nalaze dvije milijarde i tri stotine miliona evra sredstava! Dakle, kao što vidimo, poslovne mogućnosti su neslućene“, poručuje Ćulafić.
Kako dodaju, praveći komparaciju između teme ovogodišnje ekološko-ekonomske škole “Poslovni izazov” i obaveza za potpuno zatvaranje Poglavlja 27, Ćulafić je studentima saopštio projekciju troškova za izgradnju infrastrukture u dvjema važnim oblastima, o kojima je moguće da studenti nisu imali prilike da previše saznaju, jer se i u svakodnevnom životu, u Crnoj Gori, još uvijek nedovoljno pažnje poklanja upravo ovim oblastima: “Da li ste znali da je, prema do sada dostupnim podacima i aproksimativnim procjenama, za izgradnju infrastrukture za postizanje neutralnosti u pogledu zagađenja vazduha u Crnoj Gori do 2050. godine potrebno obezbijediti oko 900 miliona evra? Da li ste znali da je za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Crnoj Gori, na svih 37 aglomeracija, u narednih 10 ili 20 godina (a to će zavisiti od odobrenih prelaznih razdoblja), potrebno, opet prema aproksimativnim procjenama, nešto oko 780 miliona evra? Sad sagledajmo to u kontekstu poslovnih mogućnosti.”
Ćulafić je naglasio da je to samo jedan dio onoga što nas očekuje, ali i sve što smo do sada obezbijedili je vrlo značajan finansijski input za lokalne zajednice, pored osnovnog benefita, a to je unaprjeđenje životne sredine.
On je podsjetio da je u prethodnom periodu realizovan značajan broj projekata koji se odnose na unapređenje sistema upravljanja otpadnim vodama. Kako je naveo, samo za opštinu Ulcinj obezbijeđeno je 30 miliona evra, dok je za opštine na sjeveru države, Mojkovac, Kolašin i Rožaje, opredijeljeno 22.5 miliona evra. Za projekte u Kotoru i Tivtu obezbijeđeno je dodatnih 12.5 miliona evra.
Govoreći o zakonodavnom dijelu obaveza iz Poglavlja 27, ministar je istakao da je normativni okvir u velikoj mjeri završen i da su potrebna dokumenta, iz domena rada MERS-a, dostavljena Evropskoj komisiji.
„Očekujem da će ove godine, odnosno u vrlo skorom periodu, doći do privremenog zatvaranja ovog pregovaračkog poglavlja. Ipak, pred nama je još mnogo posla. Crna Gora mora da nastavi da radi na podizanju svijesti građana o značaju zaštite životne sredine, jer bez razvijene ekološke svijesti društva čak i najbolji institucionalni rezultati mogu biti nedovoljni“, naveo je Ćulafić.
On je učesnicima poželio uspješan rad tokom trajanja događaja, mnogo dobrih ideja, ali i lijepo druženje i zabavu, ističući da s posebnom pažnjom očekuje da vidi poslovne modele i rješenja koja su osmislili.
„Radujem se da vidim kakve ste poslovne izazove i rješenja pripremili. Siguran sam da će među vašim idejama biti onih koje mogu dati konkretan doprinos unapređenju zaštite životne sredine“, zaključio je Ćulafić.
