Crna Gora na na drugom je mjestu u regionu po broju žena profesionalnih vojnika u regionu je Crna Gora sa 16 odsto.
To je pokazao izvještaju pod nazivom „Žene u sistemu bezbjednosti 2024“, koji je izradio Balkan difens monitor.
Od vojski država bivše Jugoslavije i Albanije, najviše žena među profesionalnim vojnicima radi u Vojsci Srbije (VS) gdje čine ukupno 18 odsto aktivnog sastava, prenio je portal Balkanska bezbjednosna mreža.
Na trećem mjestu je Hrvatska sa 14 odsto žena u vojsci iako jedina od svih zemalja nije navela da li se to odnosi na broj žena profesionalnih vojnika ili broj žena u oružanim snagama uopšte, bez obzira na čin ili status.
U oružanim snagama Bosne i Hercegovine (BiH) žene čine 12 odsto profesionalnih vojnika dok je u Albaniji taj udio 11 odsto. Najmanje profesionalnih vojnika žena ima Armija Severne Makedonije – blizu šest odsto.
U redovima Vojske Srbije (VS) među oficirima ima 12 odsto žena dok je njihov broj u podoficirskom koru svega četiri odsto.
S druge strane, najveći broj podoficira ali i oficira žena u čitavom regionu ima Albanija.
One čine 21 odsto oficirskog i 13,5 odsto podoficirskog kora, a Albanija je jedina u regionu postigla NATO standard od 15 odsto žena u ukupnom broju oružanih snaga.
Najviši čin od svih žena u toj vojsci od 2018. godine nosi Manušake Šehu, koja je kao general-major ujedno i prva žena zamjenica načelnika Generalštaba vojske Albanije.
Oružane snage BiH imaju osam odsto žena oficira i šest odsto podoficira a prošle godine Draženka Panić postala je prva žena pilot pošto je školovanje u Grčkoj završila kao najbolja u klasi stranaca i koja će letjeti na helikopteru Gazela.
Hrvatska je obezbijedila sumarne podatke po kojima 14 odsto oružanih snaga čine žene, ne navodeći koliko ih je u kojem segmentu.
Ipak, poznato je da su u poslednjoj generaciji diplomaca Vojne akademije od 71 kadeta 22 bile žene. Od ukupnog broja od 417 studenata Vojne akademije u Hrvatskoj u ovom momentu 93 su žene.
Crna Gora ima visok broj žena oficira – 17 odsto a s druge strane, svega šest odsto podoficira su žene u toj zemlji.
Do sada u Crnoj Gori nijedna žena nije stekla viši čin od majora, što ne treba da čudi jer se radi o vojsci sa najmanje formacijskih mjesta u regionu.
Vrlo visok broj žena u oficirskom koru ima i Armija Sjeverne Makedonije – 20 odsto. Među podoficirima žena ima 13 odsto a od ukupno 35 kadeta primljenih na Vojnu akademiju njih 14 su djevojke.
Problem u oružanim snagama Sjeverne Makedonije predstavlja neadekvatna etnička a ne polna zastupljenost pa pojedini kritičari navode da broj Albanki unutar armije ne odražava u potpunosti strukturu tog društva jer od inače malog broja profesionalnih vojnika svega 1,6 odsto čine pripadnice albanske nacionalne zajednice.
Određeni etnički, odnosno religijski problemi postoje i u Oružanim snagama BiH gdje je do nedavno za oko 270 Bošnjakinja bilo zabranjeno da nose hidžab kada su u uniformi.
Nakon što je profesionalni vojnik Emela Mujanović tužila oružane snage zbog diskriminacije, ministar odbrane Zukan Helez je predložio da se ženama vjernicima u vojsci omogući da nose marame koje će biti „istog materijala i boje kao uniforma“.
