Ako je rad SDT-a ugrožen, a ono jedino u posljednje tri godine daje rezultate i pritom funkcioniše u nezavidnim uslovima – onda VDT mora doprinijeti, a time će pokazati spremnost da se stvari mijenjaju, kaže Marija Popović Kalezić (CEGAS). Marković u programu rada istakao da SPO mora da bude dodatno kadrovski, tehnički i stručno ojačan, paralelno sa unapređenjem na nivou SDT-a.
Prioriteti novoizabranog šefa tužilaštva Milorada Markovića treba da budu pomoć Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), koje postiže rezultate uprkos kadrovskim, logističkim i prostornim problemima, te ostvarivanje rezultata na planu utvrđivanja disciplinske i etičke odgovornosti tužilaca, kao i načina njihovog ocjenjivanja.
To je sinoć “Vijestima” kazala izvršna direktorica NVO Centar za građanske slobode (CEGAS) Marija Popović Kalezić , odgovarajući na pitanja na čemu će se vidjeti da li je Crna Gora dobila ozbiljnog vrhovnog državnog tužioca (VDT) ili nečiju “produženu ruku”, te šta treba da budu njegovi prioriteti.
Marković je na tu funkciju izabran juče u Skupštini, glasovima 61 (od ukupno 81) parlamentarca. Osim konstituenata vladajuće većine – Pokreta Evropa sad (PES), Demokrata, Nove srpske demokratije (NSD), Demokratske narodne partije (DNP), Socijalističke narodne partije (SNP), Albanskog foruma, Albanske alijanse i CIVIS-a, podržao ga je i dio opozicije – Bošnjačka stranka (BS), Građanski pokret (GP) URA, Socijaldemokrate (SD), Ujedinjena Crna Gora i jedna nezavisna poslanica.
Time je okončano v. d. stanje na poziciji VDT-a, koje je trajalo od oktobra 2019. godine. Od tada su “privremeni” čelnici tužilaštva bili Ivica Stanković , Dražen Burić , Maja Jovanović i Tatjana Begović , kojoj drugi v. d. mandat ističe 8. februara.
U trci za mjesto prvog čovjeka tužilaštva bili su i Jovanović i Suzana Mugoša . Jovanović nije dobila nijedan glas, dok je Mugoša dobila 13 od opozicione Demokratske partije socijalista (DPS).
Popović Kalezić ocjenjuje da Markoviću “prioritet nad prioritetima” mora biti rješavanje problema SDT-a, na čijem je čelu Vladimir Novović .
“Ako nam je rad SDT-a ugrožen, a ono je jedino u posljednje tri godine dalo određene rezultate, a pritom funkcioniše u nezavidnim uslovima – po pitanju prostora, kadra, logistike, onda VDT mora doprinijeti i radu SDT-a… On će time pokazati spremnost da se određene stvari u crnogorskom pravosuđu mijenjaju”, kaže sagovornica.
Glavni specijalni tužilac (GST) Novović u više navrata je ukazivao na probleme institucije kojom rukovodi s kadrom, prostorom i logistikom, poručujući da SDT nema ni pristup svim javnim bazama podataka.
Popović Kalezić kaže da Marković, nakon rješavanja problema SDT-a, mora da radi na izmjenama i primjeni Zakona o državnom tužilaštvu i pravilnicima, kako bi država dobila rezultate u vezi utvrđivanja disciplinske i etičke odgovornosti tužilaca, kao i načina njihovog ocjenjivanja.
Ističe da to posebno očekuje jer Marković ne dolazi iz tužilačke organizacije, pa samim tim nije opterećen “negativnom solidarnošću među tužiocima i rukovodiocima tužilaštava”.
“Koji su se međusobno ocjenjivali najvišim ocjenama i koji nisu imali razrađenu kritičku misao i model za kontrolu njihovog rada”, podvlači ona.
Evropska komisija je u izvještaju o proširenju, koji je objavljen u novembru prošle godine, konstatovala da je osiguravanje etičke i disciplinske odgovornosti sudija i tužilaca i dalje problem crnogorskog pravosuđa. Navedeno je da Crna Gora nije izmijenila disciplinski i etički pravni okvir za sudije i tužioce, te da su neophodna “dalja poboljšanja i efikasno sprovođenje pravosudnog inspekcijskog sistema, uključujući iscrpnije i nenajavljene inspekcije”.
Popović Kalezić dodaje da u CEGAS-u očekuju od VDT-a i da isprati nadzor Vrhovnog državnog tužilaštva nad STD-om i višim tužilaštvima, a potom i nadzor tih tužilaštava nad osnovnim.
“Upozoravili smo da se ove vrste nadzora prethodnih godina nisu ni dešavale”, podsjeća Popović Kalezić, poručujući da je na Markoviću velika odgovornost, jer su mu parlamentarci ukazali ogromno povjerenje “koje bi trebalo opravdati”.
Marković je prije desetak dana, na saslušanju pred skupštinskim Odborom za politički sistem, pravosuđe i upravu, saopštio da želi da se u tužilaštvu radi samostalno i efikasno, i isključivo na osnovu zakona. Poslanicima je rekao da ne želi apriori da optužuje bilo koga, ali da će pokrenuti postupke protiv tužilaca ako za to postoje “konkretni dokazi”. Ocijenio je da su dosadašnji rezultati tužilaštva postignuti “zbog individualnog doprinosa pojedinih tužilaca i njihove velike žrtve”.
Marković je prije tri dana rekao da će mu istrage ratnih zločina biti jedan od prioriteta.
Na jučerašnjoj sjednici parlamenta nije bilo sporenja o Markoviću, a njegovu kandidaturu nisu osporavali ni predstavnici DPS-a. Šef poslaničkog kluba te partije Andrija Nikolić , rekao je da oni nemaju “profesionalne prigovore o Markoviću”, a da ga on smatram “pristojnim i ozbiljnim čovjekom”.
“Ali u tom odnosu dali smo prednost gđi Mugoši, jer smatramo da ima više iskustva i da bolje poznaje sistem pravosuđa”, naveo je.
Međutim, iako je Marković dobio veliku podršku, ona nije, kako tvrde iz nekih partija, bezrezervna. Tako je lider DNP-a Milan Knežević saopštio da Markovću daju uslovnu podršku i da očekuju od njega da se uključi u “raskrinkavanje zloupotreba u slučaju ‘državni udar’”. Dodao je da DNP očekuje i da se novi VDT uključi u “raskrinkavanje borbi za prevlast u bezbjednosnom sektoru”.
Poruku da nema bezuslovne podrške poslali su i iz BS-a. Poslanik te stranke Amer Smailović rekao je da oni očekuju da Marković ispuni sve što je obećao.
“Rekao je da će procesuiranje ratnih zločina biti njegov prioritet u radu. Ako g. Marković ne ispuni sve što je rekao, očekujemo da pokaže ličnu odgovornost i podnese ostavku”, podvukao je.
Iz SD-a su kazali da od Markovića očekuju da demantuje sve navode koje su imali prilike da čuju u susret njegovoj kandidaturi. Ti navodi se prvenstveno odnose na to da je njegov pokojni otac bio optužen u jednom predmetu ratnog zločina, pa pravosnažno oslobođen.
“Rasvjetljavanje ratnih zločina mora biti jedan od njegovih (Markovićevih) prioriteta. On ne smije žmuriti na nepočinstva funkcionera ‘oslobodilačke vlasti’. On to ne smije učiniti. Mislim na slučajeve (gradonačelnice Podgorice i bivše ministarke odbrane) Olivere Injac , (bivše ministarke prosvjete) Vesne Bratić i sl. Očekujemo da nepristrasno obavlja funkciju”, izjavio je njihov poslanik Nikola Zirojević.
Iz najjače vladajuće stranke, PES-a, poručili su da su impresionirani Markovićevim planom rada, i da misle da on nema “mrlje u karijeri”.
“Radi se o čovjeku koji je nezavisan i samostalan, koji može da se nosi s nekim pritiscima koji dolaze sa strane. Uvjereni smo da je dobar VDT”, ocijenio je šef kluba PES-a Vasilije Čarapić .
Izbor Markovića pozdravili su iz Delegacije EU u Podgorici, rekavši da je to bio ključni preduslov za redovno funkcionisanje Državnog tužilaštva.
“Da bi iskoristila aktuelni zamah politike proširenja i napredovala u pristupnim pregovorima sa EU, Crna Gora treba da nastavi da prioritetno sprovodi reforme u oblasti vladavine prava, kako bi ispunila privremena mjerila u poglavljima 23 i 24 u najkraćem mogućem vremenskom okviru”, naveli su.
Poruku je uputio i evropski komesar za susjedsku politiku i proširenje Oliver Varhelji , napisavši na mreži Iks da odluka parlamenta predstavlja odličnu dinamika na putu ka EU.
Čestitke su stigle i od najviših crnogorskih zvaničnika. Tako je premijer Milojko Spajić saopštio da juče nije samo izabran VDT, već da je data “šansa budućnosti Crne Gore”, predsjednik Jakov Milatović je ocijenio da je to “ključni korak u jačanju vladavine prava”, dok je ministar pravde Andrej Milović poručio da će Marković doprinijeti jačanju institucija.
Marković je magistar pravnih nauka s dugogodišnjim iskustvom u oblasti vladavine prava – ljudskih prava, pravosuđa, krivičnog prava i oduzimanja imovinske koristi. Radio je na Pravnom fakultetu i kao ekspert/konsultant na projektima EU, Savjeta Evrope, OEBS-a, UNDP-a…
Mandat VDT-a traje pet godina.
Marković je u programu rada koji je predao Tužilačkom savjetu u januaru prošle godine, napisao da je, kako bi funkcionisanje i rad SDT-a bili na nivou očekivanog, neophodno obezbjeđivanje prostornih kapaciteta i tehničke opremljenosti te institucije.
“Izraditi projekat renoviranja zgrade za potrebe SDT-a; obezbijediti sredstva iz budžetskih rezervi do iznosa neophodnog za kompletno renoviranje zgrade; u saradnji sa međunarodnim partnerima procijeniti i obezbijediti najsavremeniju opremu za rad (uključujući i forenzičku opremu)”, navodi se u dokumentu.
Marković je ocijenio da je neophodno “dalje unapređenje saradnje (SDT-a) sa Specijalnim policijskim odjeljenjem (SPO) i stvaranje uslova za nesmetanu saradnju”.
“Specijalno policijsko odjeljenje kao jedinica posvećena realizaciji specifičnih izviđaja i istraga u nadležnosti SDT-a, mora biti biti dodatno kadrovski, tehnički i stručno ojačana, paralelno sa unapređenjem na nivou SDT-a i procjenama rizika u pogledu krivičnih djela, u fokusu rada SDT-a. Međutim, neophodno je snažnije uključiti i koordinisati rad sa ostalim sektorima Uprave policije, a na prvom mjestu cjelokupnim Sektorom za borbu protiv kriminala i Sektorom za finansijsko-obavještajne poslove, kao i sektorima granične policije i policije posebne namjene”, naveo je.
U programu piše da su neophodne i specijalizacije “u odnosu na specifične oblasti djelovanja” SDT-a u dijelu krivičnih djela, ali i oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalom, te unapređenje i jačanje međunarodne pravosudne saradnje. Naveo je da planira uspostavljanje prakse pokretanja finansijskih istraga (izviđaja) na nivou osnovnih i viših državnih tužilaštava, kao i unapređenje prakse u predmetima oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.
Upitana da li je nužno da Marković što prije razjasni nejasnoće u vezi sa slučajem njegovog oca, Popović Kalezić odgovara da je posrijedi “osjetljiva situacija”.
“Da li postoje elementi konflikta (interesa) ili ne – očekujem od VDT-a da bude u sistemskom smislu proaktivan, ispoštuje sve obaveze iz korpusa utvrđivanja svih činjenica u vezi s raznim zločinima koji defakto opterećuju crnogorsko društvo i pravosuđe, a sve to u koordinaciji i saradnji s međunarodnim institucijama… VDT mora pružiti punu logistiku i suštinsku podršku SDT-u radi utvrđivanja potrebnog činjeničnog stanja u vezi s pitanjem ratnih zločina”, poručuje sagovornica.
