Crna Gora se već duže vrijeme suočava sa negativnim prirodnim priraštajem, s izuzetkom 2023. godine. No, ni to nam ne daje razloga za optimizam, jer je broj rođene djece lani bio najniži u posljednjih 70 godina.
Hitne mjere su neophodne i podizanje svijesti društva, poručuju sagovornici TVCG.
Kristina Terzić, u najvažnijoj životnoj ulozi ostvarila se prije godinu i tri mjeseca. Postala je Matijina mama. Iako je roditeljstvo najljepši ujedno je kaže i najizazovniji poziv.
„Ja sam majka, preduzetnica i moj posao zavisi od toga da li sam i koliko prisutna u tom poslu i bilo je teško žonglirati u toj prvoj godini života djeteta i sada je ali je pomoć stigla sa svih strana, pa je malo lakše“, kazala je Kristina Terzić.
Sve to olakšalo je i odluku da želi još djece.
„Ja bih voljela bar petoro djece“, dodala je.
Tako razmišlja sve veći broj roditelja, pokazuju zvanični podaci Monstata. Prvi put nakon tri godine u 2023. zabilježen je pozitivan prirodni priraštaj. Broj rođenih u odnosu na broj umrlih, međutim bio je veći u devet, a manji u 16 opština i to najviše na sjeveru izuzev Rožaja. Negativan saldo bilježe i Herceg Novi, Cetinje, Danilovgrad i Nikšić. Najviše djece rođeno je u Podgorici i Budvi, a najmanje u Šavniku. Sve te brojke kako upozoravaju stručnjaci ukazuju na brojne demografske probleme.
„Nemamo razloga za optimizam pogotovo imajući u vidu činjenicu da je prošle godine zabilježen najmanji broj rođene djece svega 7.008. Za ovu situaciju smatram da je negdje odgovoran i taj broj doseljenih lica i da je to uticalo na povećanje vrijednosti pozitivnog prirodnog priraštaja“, kazala je demografkinja Mileva Brajušković, Popović.
Interesantno je da je sve više porodica sa samo jednim djetetom. Glavne razloge za to sociolozi prepoznaju u ekonomskim uslovima života.
„Sve ono što se dešava u društvu u ekonomskoj sferi u političkoj sferi, doživljaj sigurnosti i stabilnosti, predvidivosti budućnosti i optimističan pogled na budućnost čini i to kako stupamo u partnerske, kako formiramo svoje porodice“, kazala je sociolog Dijana Popović,Gavranović.
Da bi se to promijenilo demografi apeluju na donosioce odluka.
„Samo kvalitetnim populacionim politikama kroz eksplicitne mjere možemo očekivati poboljšavanje ovih rezultata“, kazala je demografkinja MilevaBrajušković, Popović.
A rezultati neće zavisiti samo od državnih mjera, već i promjene svijesti društva, poručuje Kristina Terzić.
„Mislim da je pritisak društva veliki da roditelji obezbijede najbolja kolica djetetu, nabolje igračke, sve najluksuznije i da se roditelji u tome izgube i misle da im je teško da finansijski izdrže dvoje, troje, petoro djece. A možda to i nije tako teško, ako svoje prohtjeve svedemo na minimum i stvarno se posvetimo toj djeci jer djeca su budućnost“, poručila je Kristina Terzić.
