Donošenjem odluke o imenovanju ulice u Podgorici po Pavlu Bulatoviću bila bi poslata poruka da su ratni zločini i dalje politički prihvatljivi, piše u saopštenju koje potpisuju 24 organizacije civilnog društva i troje građanskih aktivista.
Poručuju da se „oštro protive“ mogućnosti da jedna ulica u glavnom gradu bude imenovana po Bulatoviću, „osobi koja je neposredno odgovorna za ratni zločin deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica“. Kažu i da žale što nisu uvaženi njihovi raniji argumenti protiv te inicijative, koje su iznijeli prošle godine.
„Upozoravamo da bi donošenjem odluke o imenovanju ulice bila poslata poruka da su ratni zločini i dalje politički prihvatljivi. Time bi se potkopala vladavina prava i podrilo povjerenje u institucije. Na taj način se vrijeđaju žrtve, produbljuju podjele, otežava pomirenje i uništava izgradnja društva zasnovanog na pravdi i istini. Umjesto da se imenovanjem ulica njeguje kultura sjećanja, insistira se na legitimisanju ratne prošlosti i ideologije koja je iza sebe ostavila nepotrebna stradanja i masovne zločine“, piše u saopštenju.
Podsjećaju da su odbornici Skupštine Glavnog grada 29. jula, na sjednici Savjeta za davanje predloga naziva naselja, ulica i trgova, usvojili predlog odbornika Demokrata Mitra Vukovića i Vladimira Čađenovića da Pavle Bulatović, bivši ministar unutrašnjih poslova Crne Gore i ministar odbrane Savezne Republike Jugoslavije, dobije ulicu u Podgorici.
Vuković i Čađenović su, podsjeća se, još 27. oktobra 2023. podnijeli taj predlog, ali je njegovo razmatranje bilo odgođeno dok se ne dobije mišljenje Ministarstva kulture i medija. „Ministarstvo je, međutim, u svom odgovoru istaklo da još uvijek nije imalo zakonski osnov da se izjašnjava o ovom pitanju, jer ga Savjet nije usvojio, pa je predlog vraćen. Takođe, 23 nevladine organizacije su i prošle godine pozvale predsjednika Demokratske Crne Gore, Aleksu Bečića, da utiče na odbornike svoje partije da predlog povuku, ali Bečić nikada nije odgovorio“, dodaje se.
Inicijativa je, ukazuju, usvojena glasovima članova Savjeta iz vladajućih partija – Demokrata, Pokreta za Podgoricu i Ujedinjene Crna Gora, uz jedan glas protiv – predstavnika Evropskog saveza Miloša Đuričkovića.
Đuričković je u međuvremenu, u znak protesta protiv pomenute odluke, podnio ostavku na članstvo u Savjetu, rekavši da se takva odluka kosi sa njegovim „moralnim i vrjednosnim uvjerenjima, ali i sa istinom o događajima iz tog perioda“.
„Podsjećamo da je Pavle Bulatović, kao ministar unutrašnjih poslova Crne Gore, bio neposredni nalogodavac nezakonite deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica 1992. godine. Po njegovom naređenju, crnogorska policija je, bez zakonskog osnova, uhapsila i izručila oružanim snagama Srpske Republike u BiH, prema zvaničnim dokumentima, najmanje 66 civila, od kojih je samo 12 preživjelo (presuda Ks. 6/12, od 22.11.2012, dostupna na portalu www.sudovi.me , str. 120 )“, dodaje se.
Napominju da to nisu spekulacije, već sudski utvrđene činjenice.
„Činjenica da Bulatović nije osuđen, jer je ubijen u atentatu 2000. godine, ne znači da nije bio odgovoran, a još manje je to razlog da danas bude glorifikovan. Pored uloge u zločinu Deportacija, tokom mandata Pavla Bulatovića kao ministra odbrane SRJ (1993–2000), pripadnici vojske SRJ počinili su masovne ratne zločine u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu. Zamjenik glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, Grejem Bluit, izjavio je da je ‘ubijeni jugoslovenski ministar odbrane Pavle Bulatović bio pod istragom i to ne samo za događaje na Kosovu’”, podsjeća se u saopštenju.
Smatraju da su gradske vlasti, odlukom Savjeta da se ulicom u glavnom gradu Crne Gore oda počast Pavlu Bulatoviću, uvrijedile porodice žrtava, „koje i danas tragaju za posmrtnim ostacima svojih najmilijih“, ali i sve građane koji vjeruju u pravdu i poštovanje ljudskih prava. Poručuju da je u pitanju čin institucionalnog revizionizma koji podriva napore u izgradnji pomirenja i vladavine prava.
Posebno zabrinjava, kako su kazali, činjenica da su taj predlog podržali odbornici stranaka koje se javno predstavljaju kao građanske, dok u praksi učestvuju u rehabilitaciji aktera ratne prošlosti. Time pokazuju, smatraju u civilnom sektoru, da su negiranje zločina i slavljenje ratne prošlosti sastavni dio i njihove politike.
„Na potezu je Ministarstvo kulture i medija, koje prema Zakonu o spomen-obilježjima treba da ocijeni da li Pavle Bulatović ispunjava uslove za ‘istaknutu ličnost’ (član 5). Takođe, napominjemo da član 10 izričito zabranjuje podizanje spomen-obilježja osobama koje su imale negativnu ulogu u istoriji Crne Gore ili čovječanstva“.
Nesporno je, kako kažu, da Pavle Bulatović ne ispunjava zakonske kriterijume za istaknutu ličnost i zato pozivaju Ministarstvo da taj predlog odbaci bez odgađanja.
„Posebno ukazujemo da je veoma opasna rehabilitacija pojedinaca odgovornih za zločine i da je na to već upozorio i Evropski parlament u ovogodišnjoj Rezoluciji o Crnoj Gori. Ako država pristane na ovakvu praksu, šalje poruku da se zločini mogu nagraditi, a odgovornost minimizirati. Time se obesmišljava pravda, vrijeđaju se žrtve i stvara se društvo u kojem su nasilje i nekažnjivost prihvatljivi“, piše u saopštenju.
