Predloženi budžet za zdravstvo za 2026. godinu je potcijenjen i opet projektovan na način da se problemi rješavaju u posljednjem kvartalu, a potrošnja, prema očekivanjima, neće biti manja od 530 miliona eura. Zbog toga će se pacijenti i dalje suočavati sa istim problemima dugih listi čekanja i prevaljivanja troškova zdravstvene zaštite na njihov džep.
To je za “Vijesti” ocijenio ekonomista Sead Čirgić , nekadašnji direktor Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO).
On je kazao da za analizu predloženog budžeta za zdravstvo kroz Predlog zakona o budžetu za 2026. treba prvo poći od stvarno potrebnih sredstava za zdravstveni sistem za tekuću 2025. godinu, uvećan za godišnji rast zdravstvene potrošnje.
Vlada u narednoj godini namjerava da za zdravstvo opredijeli oko 487,1 milion eura.
“Ono što ne možemo znati u ovom momentu jeste kolika će biti stvarna potrošnja zdravstvenog sistema u tekućoj godini, a koja se dobija zbrajanjem izvršenja budžeta i iznosom neizmirenih obaveza na kraju godine pod uslovom da je stanje zaliha isto na kraju 2025. i 2024. godine. Ipak, ako znamo da je godišnji rast zdravstvene potrošnje u proteklih nekoliko godina 10 odsto, što je rast koji ne može izdržati ni jedna ekonomija na svijetu jer bi svake godine trošak zdravstva zahvatao novih 0,6 odsto BDP-a, pretpostavićemo da će potrebe zdravstvenog sistema u ovoj godini biti između 490 i 500 miliona eura”, pojasnio je Čirgić.
To, prema njegovim riječima, znači da predloženi budžet za zdravstvo za narednu godinu od 487 miliona eura nije ni na nivou ovogodišnje potrošnje.
“Očekujem da će se godišnji trend rasta troškova od 10 odsto u narednoj godini smanjivati, jer su izdušili efekti populističkih programa Evropa sad 1 i 2, kroz vještački povećanu potrošnju, ali ipak cijenim da godišnji rast troškova neće biti manji od šest odsto”, naglasio je Čirgić.
On je kazao da se kod predloženog budžeta može uočiti da je gotovo isti po svim pozicijama, osim za stomatološku zdravstvenu zaštitu, gdje je veći za oko 900.000 eura.
“Dakle, ako uzmemo u obzir da je budžet za ljekove jednak ovogodišnjem jer je jednak planu iz 2025, plus garancija Vlade za nabavku od preko 30 miliona eura, samo je stomatologija dobila veći budžet”, rekao je Čirgić.
On smatra da upravo povećanje sredstava za stomatologiju govori koliki je politički upliv u zdravstveni sistem.
“Podsjetiću da smo ove godine imali štrajk doktora stomatologije i odbijanje potpisivanja ugovora stomatoloških ambulanti sa FZO, jer je iznos sredstava namijenjen za stomatološku zdravstvenu zaštitu bio jako potcijenjen, čak umanjen u odnosu na godinu ranije, čime je ugrožen rad stomatološke službe, a time i kvalitet usluga koje pruža. Cijenim da je iznos za stomatologiju trebalo još uvećati iz razloga što ni sa ovim povećanjem ne prate rast troškova na primarnom nivou zdravstvene zaštite. Zašto se na ovom primjeru vidi politički upliv jasno je ako znamo da je to povećanje ne iz razloga što se shvatila problematika i posljedice pogrešne politike već što je na čelu FZO stomatolog” , ocijenio je Čirgić.
On tvrdi da je jasno da se “Vlada najviše muči sa potrošnjom ljekova i da nema rješenje za potrošnju koju ne kontroliše”.
Rješenje je, tvrdi, u tome da se u bolnicama obezbijedi sistem praćenja potrošnje kao na primarnom nivou kroz digitalizaciju. Za to, smatra, postoje preduslovi i elektronsko praćenje potrošnje je moguće uvesti bez velikih ulaganja.
“Elektronski sistem koji će pratiti ko je predložio terapiju, ko je izdao ljekove i ko ih je dobio. To bi omogućilo praćenje potrošnje i stanje zaliha u realnom vremenu. Idealno bi bilo uz to obezbijediti i praćenje svake kutije lijeka od ulaza do izlaza po bar kodu čime bi se obezbjedilo da ni jedna tableta ne bi mogla biti potrošena bez elektronske evidencije. Siguran sam da bi to omogućilo višemilionske uštede” , kazao je Čirgić.
On smatra da bi Ministarstvo zdravlja, umjesto formiranja Agencije za digitalizaciju zdravstvenog sistema koja je u planu, trebalo da formira posebno tijelo koje bi se bavilo isključivo potrošnjom ljekova.
Interesantno je, tvrdi, što, pored najava iz Ministarstva zdravlja o stvaranju paralelne informatičke infrastrukture radi digitalizacije već digitalizovanog sistema, ne možemo vidjeti kroz kapitalni budžet koliko će to da košta građane Crne Gore, a uz to se postavlja pitanje zašto se, u okviru već postojećeg sistema, ne može obezbijediti veća funkcionalnost.
Čirgić je zaključio i da zdravstveni sistem u narednoj godini ne bi trebalo da uđe u mnogo veće probleme u odnosu na ovu godinu jer će Vlada Zakonom o budžetu dobiti mogućnost zaduženja od 3,1 milijarde eura, što će se koristiti kao mogućnost ukoliko bude potrebno, a uz to, računa i na podršku Evropske unije koja je odlučila da budemo dio saveza.
