Samo u Opštoj bolnici u Pljevljima, kao srednji medicinski kadar, radi 10 osoba sa završenom Srednjom školom “Dositej Obradović” u Novom Sadu i pet osoba sa Srednjom školom Tutin. To se vidi iz dokumentacije koju je Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) dobio po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama (SPI) od te zdravstvene ustanove.
Srednja škola Tutin je zatvorena u julu 2019, samo tri godine nakon osnivanja, jer je utvrđeno da je nezakonito organizovala ispite za dokvalifikaciju i prekvalifikaciju. Prestanak rada naložilo je srpsko Ministarstvo prosvjete nakon inspekcijskog nadzora. Dokazano je i da su pojedini pismeni zadaci vanrednih učenika ocijenjeni, a da nijesu ni pregledani. Škola se, inače, nalazila u malom potkrovlju jedne kuće u Tutinu, na čijem su se prvom spratu vršili tehnički pregledi automobila. Neke od diploma ove škole koje imaju zaposleni u Opštoj bolnici u Pljevljima izdate su samo nekoliko mjeseci prije njenog zatvaranja. Niko, međutim, diplome zaposlenih u Pljevljima nije provjeravao nakon što su srpske prosvjetne vlasti utvrdile nezakonitosti.
Srednja škola “Dositej Obradović” u Novom Sadu pominje se u spisima u velikoj istrazi Tužilaštva Bosne i Hercegovine (BiH) i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) 2023. godine zbog nezakonitog izdavanja i prodaje diploma. Jedan od državljana BiH, koji je uhapšen u akciji ovih bosansko-hercegovačkih institucija, radio je kao posrednik za Srednju školu “Dositej Obradović” u periodu od 2014. do 2023, kada je, sa zaposlenima u toj školi, pronalazio kandidate na području BiH koji bi kupili diplome koje izdaje ta srpska školska ustanova.
Koliko je zaposlenih koji pripadaju medicinskom kadru sa srednjom ili višom stručnom spremom koji u crnogorskom zdravstvu rade sa ovim ili sličnim diplomama sa problematičnih obrazovnih institucija, ne zna se pouzdano. CIN-CG se obratio brojnim javnim zdravstvenim ustanovama širom Crne Gore i od njih tražio da dostave obrazovne isprave medicinskog kadra sa srednjom stručnom spremom. Poslije više mjeseci čekanja, do objavljivanja ovog teksta, dokumentaciju su, osim Opšte bolnice u Pljevljima, dostavili jedino još Kliničko-bolnički centar Kotor i Specijalna bolnica za ortopediju, neurohirurgiju i neurologiju “Vaso Ćuković” u Risnu.
Na osnovu te dokumentacije, CIN-CG je mogao da potvrdi da i u ovim ustanovama rade osobe koje imaju diplome zatvorene Srednje škole Tutin – jedna medicinska sestra u Kliničko-bolničkom centru Kotor i jedan medicinski tehničar u bolnici “Vaso Ćuković”.
Sve ove diplome izdate su u periodu od 2016. do 2022. godine i priznate su bez problema u Nacionalnom informacionom centru Crne Gore (ENIC centru) koji je zadužen za priznavanje diploma iz inostranstva.
U Crnoj Gori, kako je CIN-CG ranije objavio, ima oko 25 hiljada lažnih diploma iz raznih oblasti. Mnoge od tih diploma pripadaju zaposlenima u zdravstvenom sektoru, uglavnom medicinskom kadru sa srednjom ili višom stručnom spremom – medicinskim tehničarima i sestrama.
“Problem lažnih diploma ukazuje da država ne kontroliše kvalitet pružanja zdravstvenih usluga građanima Crne Gore. Dakle, zdravlje građana nije prioritet. Država je prećutno dozvolila produkciju lažnih diploma da bi popunila nedostajuća radna mjesta u zdravstvenom sistemu i to prezentovala kao uspjeh”, kaže za CIN-CG predsjednica Ljekarske komore Crne Gore (LJKCG) Žanka Cerović.
Cerović smatra da je to pokazatelj društvenog trenda favorizovanja političke pripadnosti u odnosu na znanje i obrazovanje.
“Duži vremenski period politička pripadnost je karta za zaposlenje, a obrazovanje i znanje su u drugom planu, pa je diploma postala samo ‘formalni papir’ koji je neophodno priložiti prilikom zapošljavanja”, navodi ona.
“I u drugim zanimanjima ima lažnih diploma, ali je posebno opasno kada ih ima u zdravstvu, koje podrazumijeva rad sa ljudima, liječenja, operacije, terapije, praćenje pacijenata… Posao zdravstvenih radnika je, prije svega, jedan human, ali i odgovoran i zahtjevan posao, pa bi ga morali obavljati visoko edukovani ljudi, koji su prošli kroz godine učenja, usavršavanja, specijalizacija”, ističe za CIN-CG psihološkinja Stela Burzanović i kaže da sve to može povećati nepovjerenje građana u zdravstveni sistem. Zbog neznanja, tvrdi ona, može doći i do ozbiljnih grešaka.
I iz Nacionalnog udruženja medicinskih sestara i babica Crne Gore (NUMSBCG) za CIN-CG upozoravaju da prisustvo lažnih diploma kod zdravstvenih i ginekološko-akušerskih tehničara koji pružaju usluge zdravstvene njege i babinjstva dovodi u pitanje sigurnost pacijenata i obezbjeđivanje jednake zdravstvene zaštite u cijeloj zemlji.
“Prvo su dvije higijeničarke, jedna iz laboratorije, a druga sa hirurškog odjeljenja, naprasno počele da rade i kao medicinske sestre. Završile bi svoju standardnu smjenu, a potom bismo ih vidjeli u bijelim mantilima”, kaže za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) terapeut u jednoj zdravstvenoj ustanovi na sjeveru Crne Gore, koji je želio da ostane anoniman.
Problem lažnih diploma u bolnici gdje radi, navodi on, postao je vidljiv malo prije pandemije koronavirusa. On smatra da je zbog nedostatka kadra, virus doveo i do pandemije lažnih diploma.
“Pošto se radi o manjem gradu gdje se svi poznajemo, nije bilo teško shvatiti da se dešava nešto sumnjivo. Brzo se pročulo gdje se mogu nabaviti diplome”.
Prvo se, ističe CIN-CG-ov sagovornik, pominjao Tutin, gdje se za određenu sumu lako mogla dobiti diploma potrebna za posao medicinske sestre.
“Sada su, recimo, ‘aktuelne’ neke visoke škole u Beogradu gdje se predavanja organizuju vikendom i gdje se odlazi na ‘usavršavanje’”.
CIN-CG je za potrebe ovog istraživanja sproveo onlajn upitnik, upućen medicinskom osoblju u privatnom i javnom sektoru zdravstvenog sistema Crne Gore. Anketirano je oko 200 zaposlenih u zdravstvu.
Rezultati su pokazali da skoro 50 odsto ispitanika sumnja da neko od njegovih kolega i koleginica ima lažnu diplomu – najčešće medicinsko osoblje koje radi sa srednjom stručnom spremom, a rjeđe ljekari.
Zanimljivo je, međutim, da se u najvećem broju slučajeva (čak 96 odsto) zaposleni u zdravstvenom sektoru ipak nijesu odlučili da sumnjive slučajeve prijave. U odgovorima mahom objašnjavaju da je razlog za to što ne vjeruju institucijama, kao i što smatraju da je potreban sistemski odgovor na ovaj problem i da treba da ga pokrenu uprave zdravstvenih institucija.
“Medicinske sestre sa lažnim diplomama, recimo, prvo budu raspoređene po ambulantama, jer tu nemaju kontakt u produženom trajanju sa pacijentom i stalno su pod ljekarskim nadzorom, pa je mogućnost da naprave kardinalnu grešku manja”, navodi jedan ispitanik koji radi kao ljekar.
Nakon par mjeseci, objašnjava on, kada “pokupe iskustvo”, ove sestre počinju da rade na odjeljenjima po smjenama i tu nastaju ozbiljni problemi o kojima se ćuti.
“Jako je teško i neprijatno kada moramo da motrimo na svaki njihov potez i popravljamo greške koje naprave, počevši od neadekvatnog spremanja terapije, davanja pogrešne terapije, neispravne upotrebe medicinske terminologije, pa sve do nevaspitanja prema pacijentima ili drugim zaposlenim”, objašnjava ovaj doktor.
Jedna medicinska sestra ističe da je u ustanovi gdje radi bilo i slučajeva da su njene koleginice sa sumnjivim diplomama pripremale terapije na nesterilan način.
“Toliko o znanju o, recimo, opasnostima od sepse”, navodi ova ispitanica.
Još jedan zdravstveni radnik navodi da se dešavalo da medicinski tehničari za koje je upitno kako su stekli diplome pred pacijentima intravenske rastvore zovu “infunzija”, a prelom kostiju, umjesto fraktura – faktura.
Terapeut sa sjevera koga smo pomenuli ranije tvrdi da su u stacionaru bolnice gdje je zaposlen, a gdje su tokom pandemije bili smješteni oboljeli od virusa kovid-19, radile upravo medicinske sestre sa spornim diplomama.
“Zamislite šta se može desiti kada neko sa kupljenom diplomom, bez dana prakse, dobije zadatak da pruži kiseoničnu potporu pacijentima”.
Cerović ističe da medicinske sestre i tehničari, između ostalog, moraju da znaju da adekvatno daju terapiju koju je prepisao ljekar, koje terapije ne smiju da pružaju istovremeno, kao i koje neželjene efekte u određenim slučajevima može imati pacijent usljed određenih terapijskih djelovanja. Moraju da poznaju medicinske procedure, kao i da prepoznaju određene simptome kod pacijenata i, ukoliko je neophodno, da ih odmah prijave ljekaru.
“Oslanjanjući se na kadar sa lažnim diplomama naš zdravstveni sistem značajno gubi u kvalitetu pružanja usluga”, navodi predsjednica Ljekarske komore Crne Gore.
CIN-CG je u toku ovog istraživanja došao i do diploma tri zaposlene osobe u Opštoj bolnici u Pljevljima koje su se u junu 2020, četiri mjeseca od početka pandemije, u Srednjoškolskom centru Foča u entitetu Bosne i Hercegovine – Republici Srpskoj, prekvalifikovale i tako dobile zvanje medicinskog tehničara. Prekvalifikacijom se, kako CIN-CG saznaje od dobro upućenih izvora, brzo i lako dolazilo do diploma potrebnih za zvanje medicinske sestre ili tehničara.
Cerović smatra da ne treba dozvoliti nikakve forme “prekvalifikovanja” ili sticanja diplome nakon tri odlaska u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu.
“Adekvatno znanje i obrazovanje iz oblasti medcinske struke ne može steći ‘vanredno’. Treba razmatrati samo diplome stečene u respektabilnim zdravstevnim ustanovama što mnoge države i praktikuju i ukinuti mogućnost vanrednog školovanja za mnoge profesije, a naročito medicinske, kao i prekinuti sa praksom, tj. mogućnostima prekvalifikacije bez adekvatne redovne edukacije”, navodi ona.
Nedavno je održana prva sjednica međuresorske radne grupe koju je u maju 2024. osnovalo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), a čija je svrha da predloži način provjere obrazovnih isprava stečenim na privatnim i javnim obrazovnim ustanovama u inostranstvu. Dogovoreno je da se donese odluka o obustavljanju priznavanja obrazovnih isprava stečenih na onim ustanovama koje su pod istragom nadležnih organa u državama gdje su osnovane – Srbiji, BiH i Kosovu, odakle uglavnom i dolazi najveći broj problematičnih diploma.
“Obrazovne ustanove za koje je poznato da izdaju sumnjive diplome, kao i one protiv kojih se vode razne krivične istrage, treba hitno dodatno provjeravati u procesu provjere diploma”, kaže za CIN-CG jedan od članova ove grupe i koordinator Alternative Crne Gore, organizacije koja godinama bori protiv lažnih diploma, Zarija Pavićević.
On će tražiti da se, ukoliko se pronađe nekoliko lažnih diploma sa iste adrese, sve diplome koje je ta obrazovna ustanova izdala, a koje su u Crnoj Gori priznate, proglase nevalidnim u čitavoj državi, a njihovi vlasnici procesuirani po automatizmu.
Sporno je, ipak, što niko iz Ministarstva zdravlja nije član radne grupe MPNI-a.
To je CIN-CG-u potvrđeno iz Ministarstva zdravlja, koje trenutno sprovodi postupak provjere diploma i uvjerenja svih zaposlenih u tom Vladinom resoru.
Do sada su, tvrde, prekontrolisali 60 diploma u Ministarstvu i sve su, kažu, vjerodostojne. Uglavnom se radi o diplomama stečenim na obrazovnim institucijama u Crnoj Gori.
“U toku je i provjera obrazovnih isprava svih zaposlenih u javnim zdravstvenim ustanovama, a u slučaju da nadležni organi utvrde da diplome nijesu vjerodostojne, oni će biti sankcionisani”, kažu još iz Ministarstva zdravlja.
Iz NUMSBCG-a ističu da do sada nijesu imali zvaničnih informacija i prijava slučajeva lažnih diploma među srednjim medicinskim kadrom.
“Radi se o sistemskom problemu u državi i to ne samo u zdravstvenoj zaštiti, već i u drugim profesijama u Crnoj Gori. Kvalitetno obrazovanje medicinskih sestara, babica, zdravstvenih i ginekološko-akušerskih tehničara je od suštinskog značaja za osiguranje kvaliteta, bezbjednosti pacijenta i usluge zasnovane na znanju i vještinama”, navode iz ovog udruženja.
Objašnjavaju da priznavanje i kontrole diploma u regionu i Evropi obično rade Komore medicinskih sestara, babica, zdravstvenih i ginekološko-akušerskih tehničara.
Međutim, takva ustanova, čiji je zadatak da, između ostalog, izdaje i oduzima licence za rad, vodi registar izdatih licenci i donosi etički kodeks medicinskih sestara, babica i tehničara i stara se o njegovoj primjeni, još ne postoji u našoj zemlji.
Programom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji i usklađivanjem sa Direktivom o priznavanju stručnih kvalifikacija iz 2013. godine predviđeno je otvaranje Komore za medicinske sestre, babice, zdravstvene i akušerske tehničare Crne Gore. To je definisano i Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, kao i Zakonom o zdravstvenoj njezi pacijenata iz 2010, u kom se čak navodi da će se osnivanje ove komore izvršiti u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu tog zakona.
I u Strategiji razvoja zdravstva za period od 2023. do 2027. godine kao jedan od ciljeva navodi se otvaranje ovakve komore.
“Formiranjem Komore medicinskih sestara mnoga pitanja u vezi sa lažnim diplomama u ovoj oblasti mogu se adekvatno riješiti. Izdavanjem licenci Komora medicinskih sestara bi mogla da da značajan doprinos u provjeri diploma za rad srednje i višeg medicinskog kadra. To upravo radi Ljekarska komora Crne Gore koja ozbiljno kontroliše dokumentaciju za svaku izdatu licencu, tj. dozvolu za rad za sve ljekara u Crnoj Gori”, ističe Cerović.
Veliki doprinos, prema njenom mišljenju, mora da da i zdravstvena inspekcija koja bi svoj posao morala mnogo ozbiljnije i sa više znanja da obavlja.
“To danas nije slučaj. Institucije sistema moraju da znanje i obrazovanje stave ispred političke pripadnosti, da uspostave stroge kriterijume u dijelu provjere diploma stečenih van Crne Gore, kao i da se probni rad osoba sa ovim diplomama ozbiljnije kontroliše”, napominje ona.
CIN-CG je već pisao o mehanizmima koje državne institucije imaju da preispituju sumnjive diplome, kao i kakva je do sada bila praksa sudova kada je riječ o ovom krivičnom djelu uopšte. Ukratko – trgovina lažnim diplomama simbolično je sankcionisana.
Zanimljivo je, međutim, da je ovo istraživanje pokazalo da u crnogorskim sudovima u periodu od 2018. do aprila 2024. uopšte nije bilo presuda koje su se odnosile na falsifikovanje obrazovnih isprava medicinskog kadra, iako je u tom periodu bilo krivičnih prijava protiv medicinskih radnika. To je CIN-CG-u potvrđeno iz svih osnovnih sudova u zemlji koji su nadležni za ove slučajeve.
Jedinu presudu koja se donekle tiče problema lažiranja diploma u zdravstvenoj struci donio je Osnovni sud u Podgorici u decembru 2018. ženi koja je te godine Ministarstvu prosvjete predala na priznavanje lažnu diplomu Farmaceutskog fakulteta u Beogradu. U presudi u koju je CIN-CG imao uvid, ne piše u koje je svrhe ona tražila priznavanje te diplome. Dobila je uslovnu kaznu u trajanju od dvije godine.
Podaci MPNI pokazuju da su od početka 2024. podnijete samo dvije krivične prijave zbog sumnje u falsifikovanje obrazovne isprave potrebne za posao medicinara. Radi se o dvije krivične prijave koje je menadžment Opšte bolnice u Bijelom Polju u martu 2024. podnio protiv dvije medicinske sestre koje su bile zaposlene u toj zdravstvenoj ustanovi. U internom postupku provjere obrazovnih isprava svih zaposlenih uprava je posumnjala u validnost diploma ove dvije žene, a koje je, navodno, izdala Prva srednja stručna škola Nikšić.
CIN-CG se obratio upravama svih obrazovnih ustanova u Crnoj Gori na kojima se školuje zdravstveni kadar i pitao ih da li su informisani da je bilo lažiranja diploma sa nekog od smjerova koji postoje u tim školama ili fakultetima i da li su prijavili te slučajeve.
Osim iz Prve srednje stručne škole Nikšić, koja nam je potvrdila da diplome lažnih medicinskih sestara u bolnici u Bijelom Polju nijesu bile validne i da je protiv njih bjelopoljsko ODT podnijelo optužne predloge, iz većine obrazovnih ustanova rečeno nam je da nije bilo prijava.
Iz Alternative Crne Gore su 2022. Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Pljevljima podnijeli krivičnu prijavu protiv više od 50 medicinskih radnika koji rade u različitim zdravstvenim ustanovama u tom gradu – Opštoj bolnici, Domu zdravlja i Domu starih… Iz pljevaljskog ODT-a su CIN-CG-u kazali samo da je predmet još u fazi izviđaja. Na druga pitanja u vezi sa ovim slučajevima nijesu odgovorili.
“Već dvije godine se ništa ne dešava, a sve smo im dali na gotovo. Prema našim saznanjima, do sada su tužioci samo razgovarali onima koje smo prijavili i od njih su uzete izjave”, navodi Pavićević.
On ističe da će u narednom periodu nastaviti sa podnošenjem krivičnih prijava protiv desetina zaposlenih u zdravstvu.
“Trenutno analiziramo diplome zaposlenih u bolnicama u Nikšiću, Beranama, Baru i Budvi koje smo dobili od insajdera”.
Krajem 2023. godine u javnosti je odjeknula vijest da je tadašnja pomoćnica direktora Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) Miljana Pavličić više od 10 godina radila i napredovala u službi sa lažnom diplomom Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Ovaj slučaj o kome su pisale “Vijesti” ukazao je na probleme u saradnji državnih institucija, budući da niko u ustanovi gdje je Pavličić radila, kao ni u nadležnim ministarstvima, navodno nije znao da je nju, još početkom 2014, Osnovni sud u Podgorici uslovno kaznio zbog krivičnog djela falsifikovanja isprave.
Pored toga što je falsifikovala diplomu, Pavličić je falsifikovala i rješenje o nostrifikaciji lažne diplome, a za to krivično djelo, takođe krajem 2023, prijavilo je MPNI.
Tadašnji direktor IJZCG-a Igor Galić je zbog svega ovoga podnio ostavku, a diplome zaposlenih IJZCG-a trenutno ispituje MPNI.
Krivični proces protiv Pavličić još je u toku.
Brojni slučajevi lažiranja diploma medicinskih sestara i tehničara zabilježeni su i širom svijeta.
Jedan od zapaženijih dogodio se 2023. u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), kada je razotkrivena komplikovana i koordinirana šema za prodaju na hiljade lažnih diploma i akreditacija za medicinske sestre. Akcija je obuhvatila pet država: Floridu, Njujork, Nju Džersi, Teksas i Delaver i za rezultat je imala više od dvije desetine krivičnih optužbi za prevaru i zavjeru protiv čak 25 osoba. Falsifikovane diplome akreditovanih škola prodavale su se “budućim medicinskim sestrama”, kako bi im se pomoglo da zaobiđu kvalifikacione uslove neophodne za polaganje ispita za nacionalni ispit za medicinske sestre.
I u Indiji je 2018. otkrivena velika mreža koja je prodavala lažne diplome za medicinske sestre i druge zdravstvene radnike. U Keniji i Pakistanu su takođe zabilježeni slučajevi medicinskih sestara i drugih zdravstvenih radnika koji su koristili lažne diplome za zapošljavanje.
Ovi incidenti, međutim, doveli su do poboljšanja regulacije, nadzora obrazovnih institucija, kao i do licenciranja zdravstvenih radnika.
