Cijena barela na londonskom tržištu porasla je 1,2 posto – na 81,07 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio gotovo dva posto – na 77,07 dolara, što je najviši iznos od 25. aprila, javlja Reuters.
„Tržište nafte počinje polako uračunavati u cijenu prijeteću krizu na strani ponude. Globalne zalihe počinju se smanjivati i to bi se moglo dramatično ubrzati u nadolazećim sedmicama. Povećani ratni rizik takođe bi mogao uticati na cijene“, smatra Fil Lin, analitičar „Price Futures Group“.
Rusija je u petak, četvrti dan zaredom, raketirala ukrajinske luke kroz koje ta zemlja izvozi hranu, što predstavlja eskalaciju napetosti u toj regiji nakon povlačenja Moskve iz sporazuma o sigurnom pomorskom koridoru uz posredovanje UN-a.
Zatvaranje žitnog koridora moglo bi ugroziti opskrbu etanolom i biogorivima koja se miješaju s naftnim proizvodima u vrijeme kada su globalna tržišta žitarica već se zaoštrava, što bi dovelo do toga da rafinerije koriste više sirove nafte, navodi Flynn. Zapljena brodova također bi mogla povećati rizike za izvoz nafte i druge robe u regiji, dodao je.
Poslednji podaci američkog ministarstva energetike, pak, ukazuju na pad zaliha sirove nafte u prošloj sedmici, budući da je porastao njen izvoz i prerada u rafinerijama. Ministarstvo je prognoziralo i da će se proizvodnja nafte i plina u SAD-u vjerovatno smanjiti narednog augusta, po prvi put ove godine, što je dodatno povećalo zabrinutost zbog nedovoljnog sanbdijevanja.
U međuvremenu, američke energetske kompanije smanjile su broj aktivnih naftnih postrojenja za sedam na 530, što je njihovo najveće smanjenje od početka juna, prenosi Hina.
Broj tih naftnih postrojenja, koji služi kao rani pokazatelj buduće proizvodnje, najniži je od marta 2022. godine.
Ministar energetike Ujedinjenih Araspskih Emirata Suhail al-Mazrouei, pak, rekao je za Reuters da su trenutne akcije organizacije OPEC+, za potporu naftnom tržištu, dovoljne.
