Nikšićki Vodovod i kanalizacija je nekada bio primjer drugima kako treba raditi, ali takva situacija nije posljednjih sedam-osam godina. Milionska dugovanja, potraživanja od kojih je dobar zastario, pokrenute tužbe od dobavljača i države, vodovodna mreža čije je stanje u tehničkom dijelu neodrživo, sistem za prečišćavanje otpadnih voda sa nizom manjkavosti, gubici na mreži…samo su neki od problema koji “pritiskaju” to preduzeće.
U intervuu “Vijestima” izvršni direktor Željko Cicmil , koji je na tu dužnost stupio 6. septembra 2021. godine, predstavio je šta je novo rukovodstvo uspjelo da uradi i kakva je situacija danas.
Kada ste stupili na dužnost saopštili ste da ste zatekli dug od tri miliona eura i potraživanja od preko šest miliona. Kakva je situacija dvije godine kasnije?
Imamo puno posla oko vraćanja dugova, ali finansijska situacija u preduzeću se popravlja i u svakom segmentu smo napravili iskorak. Vodovod još nije izašao iz krize, ali je situacija daleko bolja nego prije dvije godine i nastavićemo u istom ritmu. Tokom prošle godine smo potpisali reprogram sa poreskom upravom i izmirujemo obaveze iz 2020. i 2021. Reprogram poštujemo i od potpisivanja ugovora smo vratili preko 150 hiljada eura poreskoj upravi, kojoj Vodovod duguje više od 700 hiljada eura. Imamo i drugi dio duga za poresku osnovu, koji je opština preuzela 2015. i u obavezi smo da do 2034. vratimo i taj dug. Ono na šta smo posebno ponosni je da smo uspjeli da dugovanja, koja su bila preko tri miliona eura, smanjimo za milion. To je ozbiljan napredak u tom dijelu i vjerujem da ćemo nastaviti u istom ritmu.
Prošle godina je bila sjajna kada je u pitanju naplata potraživanja i ona su iznosila 99 odsto, što nas stavlja u red vodećih vodovoda u naplati u Crnoj Gori. I ove godine imamo visok nivo naplate. Ne kao prošle godine, ali se i ne može očekivati da se zadrži na tom nivou. Cilj nam je rast naplate potraživanja iz mjeseca u mjesec. Sigurno je 50 odsto tih potraživanja, koja iznose šest miliona eura, zastarelo. Cilj nam je da svi korisnici naših usluga budu i redovne platiše, pa smo zato tokom ove godine realizovali nagradnu igru za redovne platiše, a imamo u planu, u tom pogledu, nove aktivnosti za par mjeseci kako bi se približili potrošačima, jer Vodovod bez potrošača ne može, a potrošači bez Vodovoda ne mogu. U ovoj priči smo zajedno.
Usljed smanjene količine vode na izvorištima i enormne i neracionalne potrošnje vode u prethodnom periodu, počeli ste sa restrikcijama i to u Župi i na Bogetićima. Kakva je situacija što se tiče vodosnabdijevanja u nikšićkoj opštini?
Situacija je ove godine bolja u odnosu na prethodne dvije jer smo imali povoljnu hidrometeorološku situaciju. Međutim, nailazi period sušnog vremena i počeli smo sa restrikcijama. Vodovod na Bogetićima se snabdijeva sa vidrovanskog izvora. Na kraju je mreže i sami ulazni podaci za taj vodovod su vrlo niski. Kada je u pitanju Župa tu imamo kompleksan problem koji traje već duži niz godina. Prošle godine smo dobili informaciju da su obezbijeđena sredstva za rekonstrukciju župskog vodovoda i pogledali smo kako je najbolje da se ta sredstva ulože, pa smo utvrdili da ono što je projektovano i ono što je izvedeno nije identično. Mora se vratiti na prvi projekat i na tom projektu moraju počivati sve ostale stvari. Dali smo koje mjere je neophodno da se urade – vazdušni ventili sa pratećom armaturom i izgradnja bazena od 350 kubika u selu Bjeloševine.
Vjerujemo da bi se na taj način dobar dio problema riješio, jer to je ono što je projektom predviđeno. I u župskom vodovodu, kao i na ostalim, postoji neracionalna potrošnja, nelegalni priključci, manipulacija sa samom mrežom i zato je bilo neophodno uvesti restriktivan period. U ostale seoske vodovode nema restriktivnih mjera, ali je ograničena količina vode. Što se tiče Banjana, potrebno je takođe izvršiti rekonstrukciju urađenog jer imaju nedovoljne količine vode. U Grahovu je situacija drugačija. Korisnici osim pijaće vode imaju i tehničku vodu sa jezera, pa koriste i jednu i drugu. Dok su kapaciteti jezera dobri, dotle je i vodosnabdijevanje u redu. Tamo smo uradili vodovod i on će u narednom periodu biti pušten u rad. Na Lukovu je situacija dobra, i tamo nemamo ograničenja.
Priča o starosti vodovodne mreže i njenoj rekonstrukciji je i dalje aktuelna. Dokle se stiglo sa tom idejom?
Problem starosti mreže je u osnovi svih problema. Posljednji put je nova strategija upravljanja vodom rađena 1983. godine. Ovih dana očekujemo da Ministarstvo raspiše tender za glavni projekat. Za realizaciju glavnog projekta, čija će vrijednost biti nekoliko miliona eura, biće potrebno skoro godinu i nakon toga će se ući u izvođenje radova. Za izradu projekta obezbijedili smo novac preko države, a nakon toga apliciraćemo preko prekongranične saradnje kako bi dobili sredstva.
Kada ste stupili na dužnost rekli ste da sistem za prečišćavanje otpadnih voda, koji je sagrađen 2016. godine, ima niz manjkavosti, kao i da kanalizacioni mulj predstavlja veliki problem. Kakva je situacija danas?
Što se sistema tiče riješili smo dobar dio stvari. Prilikom gradnje je na glavnu kolektorsku cijev ispod Bedema i tunel potrošeno 1,2 miliona eura, a nije urađeno po projektu. Sam tunel je trebalo da bude armiran i torketiran, vodovodna cijev koja treba da bude iznad kanalizacione, stoji pored nje, dok kanalizaciona cijev, koja treba da bude ukopana, je na površini. Ona je pretrpjela određeno fizičko oštećenje, vjerovatno zbog podzemnih voda, pa je zamalo došlo do izlivanja fekalije. Tokom prošle godine uspjeli smo da spriječimo tu ekološku katastrofu. Uradili smo još niz manjih stvari koje su dovele do poboljšanja sistema.
Krucijalna stvar koju smo uspjeli da uradimo je da generator za električnu energiju, koji nije radio prethodne tri godine, vratimo u pogon. On danas radi i proizvodi 30 odsto kapaciteta koji je neophodan za sistem za prečišćavanje da bi mogao da funkcioniše. Ono gdje je i dalje neohodno da se odgovori je kanalizacioni mulj. Nije to samo problem Nikšića, već generalno cijele Crne Gore. Apelujem na Vladu da nađe rješenja za sve prečišćivače sa jasnom strategijom na nivou države.
Kakvi su planovi Vodovoda do kraja godine?
Grahovski vodovod će biti uskoro pušten, završićemo Široku ulicu, izvodimo radove na Lazu i očekujemo da i taj vodovod bude završen do kraja godine. Radimo na poboljšanju vodosnabdijevanja u Dragovoj Luci, a u najavi su i radovi u Školskoj ulici u Kličevu. Planiramo da modernizujemo čitanje stanja, a radimo i radićemo i u narednom periodu na smanjenju gubitaka. Trenitni gubici su 72 odsto, što je na nivou crnogorskiog prosjeka koji je oko 70 odsto, ali smo daleko od prosjeka Evropske unije koji je 30 odsto. Svako smanjenje gubitaka je dobitak u ekonomskom i tehničkom smislu. Naravno, smanjenje ne može bez rekonstrukcije vodovoda koja bi te gubitke smanjila za 15 do 20 odsto.