Predlog Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) i izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima ponovo su na dnevnom redu Skupštine, iako Evropska komisija (EK) još nije dala zeleno svjetlo za ta rješenja, saopšteno je Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Urednica istraživačkih i digitalnih projekata u CDT-u Jovana Đurišić rekla je da su iz sjedišta EU u Briselu kazali za portal Raskrinkavanje.me da je EK u procesu razmatranja izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjim poslovima i Predloga Zakona o ANB, koje im je dostavila Vlada Crne Gore, i da će mišljenja biti dostavljena crnogorskoj strani.
Ona je podsjetila da je proces usvajanja Zakona o ANB i izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjim poslovima privremeno “obustavljen” u julu prošle godine, poslije ozbiljnih kritika nevg sektora i stručne javnosti, ali predlozi nikada nijesu formalno povučeni iz procedure.
Predsjednik Skupštine, Andrija Mandić tada je saopštio da su predlozi zakona u ovom slučaju skinuti sa dnevnog reda da bi se u poboljšala komunikacija sa javnošću i međunarodnim partnerima.
Predlozi su se ponovo našli na dnevnom redu Skupštine, za sjednicu vanrednog skupštinskog zasijedanja, koje je zakazano za sjutra.
„Ipak, “poboljšanja komunikacije sa javnošću” očigledno nije bilo, dok eventualna komunikacija sa međunarodnim partnerima nije učinjena transparentnom“, rekla je Đurišić.
Iz Brisela su ranije poručili da od Crne Gore očekuju da pruži odgovarajuće pojašnjenje u vezi sa svrhom i obimom predloženih izmjena Zakona o ANB-u i omogući komisiji da izvrši temeljnu analizu, prije nego što se nastavi sa procedurom.
“Svaka zakonodavna ili institucionalna promjena u ovoj oblasti mora se sprovoditi kroz transparentan i inkluzivan proces javnih konsultacija, pri čemu sve mjere moraju biti zakonite, srazmjerne, jasno opravdane konkretnim potrebama, i usklađene s principima demokratskog nadzora i poštovanja temeljnih prava“ saopšteno je ranije iz Evropske komisije.
Da su vlasti zanemarile briselske apele, kako je navela Đurišić, potvrđuje najnoviji odgovor iz EK, u kojem su naveli da je razmatranje zakona u toku, a da će tek nakon procjene mišljenje biti dostavljeno zvaničnoj Podgorici.
“Komisija trenutno razmatra izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima, kao i Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, koje nam je dostavila Vlada Crne Gore. Nakon što naše procjene budu završene, dostavićemo naše komentare na ovaj nacrt zakona crnogorskim vlastima. U ovoj fazi, stoga, nemamo dodatnih komentara” poručili su za Raskrinavanje iz EU.
Iz HRA su ranije tražili od Vlade da povuče Predlog zakona o ANB, problematizujući između ostalog i to što se se pomenutim rješenjem, daju ovlašćenja ANB da bez sudske odluke pristupa podacima iz pisanih i elektronskih evidencija državnih organa, organa državne uprave, lokalne samouprave, pravnih lica i drugih subjekata koji vode pisane i elektronske evidencije.
Sporno je, naveli su tada iz HRA, što po ovom rješenju, ANB ima mogućnost da bez sudske odluke tajno prikupi podatke o elektronskoj komunikaciji korisnika, koja sadrži podatke o saobraćaju i lokacijama, kao i podatke o neuspješnom uspostavljanju elektronske komunikacije.
Kada je u pitanju Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima, kako je navedeno u obrazloženju prijedloga, u postupku primjene zakona nije vršeno usklađivane sa pravom EU i međunarodnim konvencijama, predlog zakona nije prošao javnu raspravu, niti je u njegovom obrazloženju navedeno da je dobio saglasnost Evropske komisije.
Pomenutim predlogom se, između ostalog, predviđa da policijskim službenicima prestaje radni odnos ukoliko se utvrdi postojanje “bezbjednosne smetnje”. Ključnu ulogu u tom procesu imala bi Komisija za provjeru bezbjednosnih smetnji, koju imenuje ministar.
Ni to zakonsko rješenje vladajuće većine nije prošlo bez kritika.
Iz Instituta alternativa problematizovali su određene odredbe zakona, navodeći da i “pored najava o profesionalizaciji policije, ne garantuju pravnu sigurnost i sudsku zaštitu u postupcima utvrđivanja bezbjednosnih smetnji, a upućene su po hitnoj proceduri, bez javne rasprave i mišljenja EK”
Sa druge strane, predlagači su stava da, umjesto što njihova zakonska rješenja „predstavljaju povod za zabrinutost“, izmjene koje nude treba posmatrati kao „pozitivan primjer transpozicije evropskih vrijednosti u domaći pravni sistem, što će biti veoma lako mjerljivo u prvih nekoliko mjeseci primjene ovog zakona ako bude usvojen“.
„Ipak ostaje nejasno kako će izgledati “transpozicija evropskih vrijednosti” u trenutku kada Evropa još razmatra zakonska rješenja, a javnost upozorava da bi usvajanje ovih zakona moglo značiti ozbiljna kršenja prava i procedura“, navela je Đurišić.
Ona je kazala da se, umjesto utiska o pozitivnom primjeru evropskih vrijednosti, više stiče dojam da ponovno guranje ovih zakona kroz Skupštinu djeluje kao svjesno ignorisanje evropskih standarda koje Crna Gora formalno tvrdi da slijedi.
