Višegodišnji nemar nadležnih službi, nekontrolisana urbanizacija, betonizacija prirodnih potoka, došli su u Budvi na naplatu. Samo u sedam dana Budva je dva puta, nakon što su je zadesile obilne padavine, bila bukvalno pod vodom. Bujični potoci sa brda Spas donijeli su glavnom magistralom kubike zemlje i pijeska koji su prekrili trotoare i kolovoze u centru grada.
Ulice u samom gradskom jezgru bile su pretvorene u rijeke, garaže i podrumi kuća i zgrada poplavljeni, a vatrogasci nemoćni da se odazovu na sve pozive građana. Samo prekjuče, nakon što je pljusak od pola sata protutnjao Budvom, gradilište budućeg luksuznog hotela na gradskom šetalištu pretvoreno je u duboko jezero, nakon što se prirodni kanal, koji je voda oticala u more, preusmjerio i izlio u duboku jamu.
Građani strahuju da bi se ovako nešto moglo ponoviti i u narednom periodu, jer Budva ulazi u kišni period, kada su tokom jeseni i zime učestale obilne padavine.
Jedan od razloga što bujični potoci sa Spasa umjesto u more idu Jadranskom magistralom, plaveći centar grada, sekretar za zaštiti imovine Opštine Budva Đorđe Zenović vidi u začepljenim kanalima na Spasu.
“Nakon izgradnje Jadranske magistrale ispod brda Spas, na desetak metara od ulaska u tunel Mogren, neki pametni ljudi napravili su tri velika kanala čija je svrha da vodu koja otiče sa brda Spas i zajedno sa spranom zemljom dotiče do magistrale “povuče” u potok Mogren, koji dalje vodu, zemlju i pjesak nanosi ka plaži Mogren 2”, kazao je Zenović, inače mještanin Starog grada.
On je naglasio da se time prirodno održavala i plaža i spriječavalo se da se stvaraju bujični potoci koji se sada slivaju ka glavnoj raskrsnici, gdje se skuplja voda i sa Spasa i sa Topliša i nastaje potop.
“Usljed decenija nemara i taloženja čvrstog materijala ta tri kanala su sada začepljena i potrebna je specijalna mehanizacija da bi se uklonio tampon i kako bi kanali ponovo postali prohodni. Godinama se, uprkos brojnim apelima Opštine, Uprava za saobraćaj, čija je obaveza održavanje magistralnih pravaca i putnog pojasa, oglušuje i ne želi da hitno sanira taj problem. Naravno, to je jedan od uzroka. Ali, ako ne možemo da srušimo zgradurine i nanovo projektujemo kanalizacioni sistem i uskladimo ga potrebama koje Budva danas ima, ne vidim šta je problem da državni organ hitno otčepi kanale i bar malo rastereti budvansko polje”, kazao je Zenović.
“Vijestima” je u Opštini rečeno da su bivši gradonačelnici, Dragan Krapović više puta, ali i Marko Carević u više navrata, pismeno tražili od Uprave za saobraćaj da izađu na teren i otčepe kanale, kako bi voda oticala u more.
Dok Budva plavi, jedna od najljepših plaža na našoj obali, budvanski Mogren, polako nestaje, upravo što začepljeni kanali sprječavaju prirodno prihranjivanje tog kupališta.
Tipičan primjer erozije plaže kao posljedice ljudskih aktivnosti predstavlja plaža Mogren u Budvi. Taj problem ima posebnu težinu jer je plaža Mogren svrstana u grupu zaštićenih objekata prirode koji su stavljeni pod zaštitu. Problem erozije plaže Mogren je skoro isključivo posljedica ljudskih faktora. To je ranije za “Vijesti” kazao poznati stručnjak za hidrologiju i obalne procese prof. dr Sava Petković sa Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Upravo je Mogren, kako Petković tvrdi, primjer erozije nastale kao posljedica ljudskog faktora.
“U prošlosti je plaža Mogren bila stabilna i veoma prostrana. Očigledno je da je postojala ravnoteža između količina nanosa koje su pod dejstvom talasa odnošene u more i količina nanosa koje su iz bujičnog toka, koji se ulivao u more, stizale na plažu u Mogren. Kao posljedica izmještanja ušća bujičnog vodotoka, prilikom izgradnje magistralnog puta, u potpunosti je spriječeno unošenje pijeska na plažu Mogren. Pošto nema priliva pijeska na obalu, a eroziona moć talasa ostaje, erozija plaže je bila neminovna. Fotografija plaže Mogren iz 1935. godine jasno pokazuje da su u prošlosti južni i sjeverni dio plaže bili povezani, odnosno da se s jednog na drugi dio plaže prelazilo suvozemnim putem. Danas se bez ulaska u vodu ne može preći s jednog na drugi kraj plaže”, istakao je Petković.
Kako je ocijenio, veoma je indikativno da 1935. godine nije bilo nikakvih objekata na plaži, pa su i talasi najvećih visina, koji se javljaju u zimskom periodu mogli da se amortizuju prije nailaska na strmu stjenovitu obalu u zaleđu plaže.
“Grubo bi se moglo procijeniti da je do danas širina plaže Mogren na većini dionica smanjena za jednu trećinu, a na nekim dionicama i više od toga”, naglasio je Petković.
Nakon izgradnje Jadranske magistrale ispod brda Spas, na desetak metara od ulaska u tunel Mogren, neki pametni ljudi napravili su tri velika kanala čija je svrha da vodu koja otiče sa brda Spas i zajedno sa spranom zemljom dotiče do magistrale „povuče“ u potok Mogren, koji dalje vodu, zemlju i pjesak nanosi ka plaži Mogren 2
