Božović: Još jednom smo dobili podršku i jasnu potvrdu da Crna Gora može biti nova članica EU

Božović: Još jednom smo dobili podršku i jasnu potvrdu da Crna Gora može biti nova članica EU

Ministar pravde Bojan Božović rekao je da očekuje da Crna Gora do kraja naredne godine završi obaveze iz pregovaračkog procesa, kako bi do 2028. postala članica Evropske unije (EU).

Božović je, tokom posjete Briselu, razgovarao sa direktorom Direktorata Evropske komisije za proširenje Gertom Janom Kopmanom, poslanicima Evropskog parlamenta i zvaničnicima NATO-a.

“Još jednom smo dobili podršku i jasnu potvrdu da Crna Gora može biti nova članica EU, da zaista jesmo predvodnik u evropskim integracijama, i iz domena naših nadležnosti razgovarali smo o zatvaranju određenih pregovaračkih poglavlja”, kazao je Božović za Radio Televiziju Crne Gore (RTCG).

On je naveo da se posjeta Briselu poklopila sa izjavom evropske komesarke za proširenje Marte Kos, koja je rekla da Crna Gora može biti članica EU 2028. godine.

“I zaista smo sa oduševljenjem prihvatili još jednu snažnu podršku i poruku koja je stigla tom prilikom”, istakao je Božović, prenosi portal RTCG.

On je kazao da je sa predstavnicima EU razgovarao o dobijanju mišljenja za poslate zakone, za čije usvajanje su neophodna pozitivna mišljenja Evropske komisije (EK).

“Veliku većinu tih zakona usvajaćemo, nadamo se, u narednih nekoliko mjeseci i do kraja ove godine, jer su nam oni neophodni za zatvaranje pregovaračkog poglavlja, ali i za nastavak evropskih integracija i reformi koje se od nas očekuju u poglavljima koja se tiču vladavine prava”, rekao je Božović.

U posljednjih nekoliko mjeseci, kako je naveo, Crna Gora je poslala šest zakona na mišljenje EK.

“Velika većina se odnosi na izmjene koje se tiču krivičnog zakonodavstva, ali imamo i neke koje možda laička javnost rjeđe prati, a tiču se građanskog prava”, kazao je Božović.

On je dodao da su u konsultacijama sa EK i po pitanju ratifikacije određenih međunarodnih ugovora koji se tiču bržeg, adekvatnijeg i efikasnijeg rješavanja određenih sudskih sporova, ili određenih pitanja koja se možda nekada ne tiču krivičnog prava.

“Tako da je intenzivna komunikacija, pogotovo na ekspertsko-pravnom nivou”, naveo je Božović.