Iz Uprave policije i Centra za stručno obrazovanje tvrde da pripremaju testove, dok poslodavci negoduju jer im se uvode biznis barijere i neodrživi modeli
U Crnoj Gori postoji 4.700 kompanija koje se bave bankarstvom, finansijama, igrama na sreću, računovodstvom i revizijom, nekretninama, građevinom, advokaturom i drugim poslovima, koje su u oktobru prošle godine trebalo po dva zaposlena da pošalju na obuku i licenciranje za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma.
To se ipak nije desilo, jer Vlada još nije donijela potrebna podzakonska akta i program obuke.
Izmjenama Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma, koje su usvojene i stupile na snagu u decembru 2023. godine, predviđeno je da privrednici iz određenih sektora koji imaju četiri i više zaposlenih, moraju angažovati dvoje da sprovode poslove za sprečavanje pranja novca, tj. prođu obuku, polože stručni ispit i pribave licencu za taj posao. Planirano je da se podzakonska akta donesu u roku od tri mjeseca od dana stupanja zakona na snagu, dok su kompanije poslovanje morale da usklade u roku od šest mjeseci od donošenja tih akata, odnosno u oktobru prošle godine.
Cilj je bio da u firmama rade ovlašćeno lice i njegov zamjenik koji su u evidenciji Finansijsko-obavještajne jedinice (FOJ) Uprave policije, koja izdaje uvjerenje o položenom ispitu i licenci.
Upitani da li je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) donijelo sve podzakonske akte za sprovođenje Zakona, iz Uprave policije nisu precizno odgovorili, već su kazali da je donijeto osam pravilnika.
Oni i Centar za stručno obrazovanje su “Vijestima” potvrdili i da program za ove obuke još nije spreman, ali da očekuju da će obuke trajati pet do sedam dana, nakon čega će radnici dobiti licence.
“U Crnoj Gori postoji oko 4.700 pravnih lica koji su obveznici shodno ovom Zakonu i koji su dužni, svako od njih ponaosob, da imenuju jedno ovlašćeno lice za sprečavanje pranja novca i finansiranja. Obuka će donijeti konkretno usmjerenje zaposlenima koji će dobiti licencu ovlašćenih lica, da znaju na koji segment poslovanja tačno da obrate pažnju u njihovom dnevnom poslovanju. Centar za stručno obrazovanje još uvijek nije donio program obuke za licenciranje, u saradnji sa MUP-om. Planirano je da se, kada program bude usvojen, započne sa obukama koje će trajati od pet do sedam radnih dana, a shodno programu obučiće se sva ovlašćena lica za sprečavanje pranja novca koja će samim tim postati licencirana lica za obavljanje ovih poslova”, kazali su iz Uprave policije.
Da će ovaj model stvoriti problem privredi ranije su, kao i sada, ukazali iz Unije poslodavaca (UPCG), odnosno da vjeruju da će mjera opteretiti mala i srednja preduzeća. Oni tvrde da je rješenje nerealno, da firme imaju poteškoće u primjeni, da nemaju potreban kadar i da rješenje nije održivo…
Iz Uprave policije ipak navode da posao sprečavanja pranja novca neće donijeti nova zaduženja za zaposlene i potrebu za dodatnim upošljavanjem, već da će licencirani radnici samo posvećivati veću pažnju na propise u ovom sektoru. Dodali su da polaganja ispita nije bilo jer nisu stvoreni uslovi za organizovanje obuke, pa obrazovne ustanove nisu mogle da ih održe.
Istakli su da je trenutno jedina prepreka to što nije usvojen program obuke, dok će proces na kraju morati da dobije i zeleno svjetlo Nacionalnog savjeta za obrazovanje. Dodali su i da je Sektor za finansijsko obavještajne poslove od početka ove godine zaprimio 542 prijave o sumnjivim transkacijama, dok ih je 729 bilo prošle godine, a 523 u 2023.
“Usvajanje novog Zakona o sprečavanju pranja novca, kao i preduzete aktivnosti Odsjeka za prevenciju u okviru FOJ-a u odnosu na obveznike i nadzorne organe, rezultiralo je povećanjem prijavljenih sumnjih transakcija u svim kategorijama obveznika. Naime, u toku 2024. godine zabilježeno je i značajno povećanje sumnjivih transakcija i to u ukupnom iznosu za 40,72 odsto. Povećanje broja sumnjivih transakcija je najviše zabilježeno kod poslovnih banaka, ali su značajno povećani parametri kod investicionih društava, davanja zajmova ali i prijave sumnjivih transakcija od strane obveznika koji ranije nijesu dostavljali sumnjive transakcije”, kazali su iz Uprave policije.
Oni su istakli da je MUP do sada donio osam pravilnika radi sprovođenja ovog Zakona, a među njima i onaj o načinu dostavljanja informacija FOJ-u, bližim kriterijumima za izradu smjernica za analizu i uspostavljanje sistema upravljanja rizikom, načinu sprovođenja i obuci za video-elektronske identifikacije klijenta, obrascu zahtjeva za izdavanje odobrenja i utvrđivanju ispunjenosti uslova za sprovođenje identifikacije elektronskim putem, o listi indikatora za prepoznavanje sumnjivih klijenata i transakcija, o načinu unosa, ažuriranja, provjere i pristupa podacima iz Registra stvarnih vlasnika…
Iz UPCG ipak tvrde da su od samog početka ukazivali na probleme koje ovaj Zakon donosi u praksi, te da su te primjedbe uputili nadležnim institucijama i jasno naglasili da je privreda morala biti konsultovana prije njegovog usvajanja. Tvrde da su spremni da aktivno učestvuju u procesu izmjena – jer se mora pronaći rješenje koje ispunjava međunarodne standarde a može se primijeniti na crnogorsku privredu.
“I nakon usvajanja Zakona razgovarali smo sa brojnim poslodavcima iz različitih sektora. Stav je gotovo jedinstven – da se radi o mjeri koja je pretjerano opterećujuća, naročito za mala i srednja preduzeća. Privrednici razumiju značaj borbe protiv pranja novca, ali smatraju da je rješenje zakonski nerealno i da može izazvati suprotan efekat – nesprovođenje propisa zbog njegove neprimjenjivosti. Na terenu se vidi da privrednici imaju ozbiljne teškoće da započnu primjenu ovih mjera, upravo zbog rigidnih uslova. Mnoge kompanije nemaju kadrovske kapacitete da dva od četiri zaposlena odvoje za ove poslove, što je naročito problem u mikro i malim preduzećima. Ako se Zakon ne izmijeni, veliki broj zaposlenih bi morao polagati stručne ispite i prolaziti obuke koje su i vremenski i finansijski zahtjevne. To bi moglo dovesti do usporavanja poslovanja i stvaranja dodatnih troškova koje privreda teško može podnijeti…”, kazali su iz UPCG.
Tvrde da je Zakon stvorio novu administrativnu i finansijsku barijeru za privredu i da u praksi može dovesti do smanjenja broja zaposlenih dostupnih za osnovne djelatnosti kompanije, povećanja troškova poslovanja i dodatnu pravnu nesigurnost. Navode da model suštinski nije održiv jer ne uzima u obzir strukturu domaće privrede, koju dominantno čine mala i mirko preduzeća i vjeruju da ga zato treba hitno preispitati i izmijeniti Zakon, kako bi se našlo rješenje koje balansira između međunarodnih obaveza države i realnih kapaciteta privrede.
Iz Centra za stručno obrazovanje su kazali da im je dostavljen predlog Programa obrazovanja za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma, pa trenutno pružaju podršku radnoj grupi, kako bi se uradio po utvrđenoj metodologiji za programe obrazovanja koji vode sticanju druge kvalifikacije.
Naglasili su da će nakon završetka tog procesa, program uputiti FOJ-u na davanje saglasnosti. “Vijestima” su kazali i da je članom 71 Zakona predviđeno da obuke sprovodi organizator obrazovanja odraslih, koji ima licencu izdatu po propisima kojima se ova oblast uređuje, te da nakon obuke kandidati polažu stručni ispit pred komisijom koju formira FOJ.
“Trajanje programa obrazovanja, uslovi za upis, odnosno uključivanje u program, način provjere, ishodi učenja, kao i struktura programa obrazovanja su još uvijek u radnoj verziji i biće poznati nakon završetka izrade programa. Program obrazovanja za ovlašćeno lice za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma je program za sticanje druge kvalifikacije. U Zakonu o Nacionalnim stručnim kvalifikacijama drugim kvalifikacijama se smatraju kvalifikacije koje stiču u vezi sa posebnim propisom. U ovom slučaju način sticanja druge kvalifikacije prema Programu obrazovanja za ovlašćeno lice za sprečavanje pranja novca i finasiranje terorizma je regulisano Zakonom o sprečavanju pranja novca”, kazali su iz Centra.
