Izložba Matice crnogorske „Kult Blažene Ozane Kotorke“ otvorena je sinoć u Umjetničkom paviljonu Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore, kao završni događaj dvodnevnog Međunarodnog skupa „Hrišćanstvo i hrišćanska kultura u Crnoj Gori“. Postavku je otvorio predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović , a o značaju izložbe govorila je istoričarka umjetnosti Radojka Abramović , koautorka teksta kataloga.
Na 23 bogato ilustrovana panoa, na crnogorskom i engleskom jeziku, predstavljeni su život i duhovno nasljeđe Blažene Ozane Kotorke, rodom iz Releza u Lješanskoj nahiji. Rođena kao Katarina Kosić 1493. godine, u Kotor je stigla sa 14 godina, a 1515. prišla je trećem redu dominikanskog reda, kada je uzela ime Ozana i položila zavjet siromaštva, čistote i poslušnosti. Živeći u skromnosti, posvećena brizi za siromašne, vremenom je stekla ugled čudotvorke. Preminula je 1565. u 72. godini života, a Papa Pije XI je 1927. odobrio njeno javno i crkveno poštovanje, čime je postala prva katolička južnoslovenska blaženica.
Izložbu prati katalog na 104 strane, čije su autorstvo potpisale Abramović i nedavno preminula Mileva Pejaković-Vujošević , koja je ujedno bila i inicijator projekta. U realizaciji su učestvovali i Jasna Jeknić-Stijović, Slavko Dabinović i Suzana Pajović , koja je grafički oblikovala postavku i katalog.
Predsjednik Matice Ivan Jovović podsjetio je da se za dvije godine navršava vijek od proglašenja Ozane Kotorke blaženicom, naglašavajući kako je taj čin imao ne samo duhovni, već i društveni značaj, jer je proslava u Kotoru 1930. poprimila i karakter državnog ceremonijala. U svom obraćanju Jovović je citirao i arhivska dokumenta Barske nadbiskupije, koja svjedoče o ulozi Crkve u organizaciji te proslave, kao i o težnji da Blažena Ozana bude posrednica pred Bogom za sve južnoslovenske narode.
Istoričarka umjetnosti Radojka Abramović posebno je istakla simboličnu vrijednost njenog života i poruku koju šalje savremenicima: ljubav prema Bogu i bližnjima, skromnost i spremnost na žrtvu kao put ka spasenju. „Njena milost traje i poslije smrti. Potrebno je još jedno osvjedočenje u čudima da bi Blažena Ozana bila proglašena sveticom“, kazala je Abramović.
U muzičkom dijelu programa nastupili su solistkinja Zorana Latković i profesor gitare Nikola Pejović , izvodeći djela Paizijela i Hendla.
Izložba „Kult Blažene Ozane Kotorke“ biće otvorena do 11. oktobra.
