Tražimo da Ministarstvo poljoprivrede, šumarsta i vodoprivrede riješi problem sa dugom koji postoji od prije dvije godine, odnosno da opredijeljenih 300.000 eura konačno bude raspodijeljeno, da se vidi šta će biti sa prošlogodišnjim rodom, a onda da se okrenemo ovogodišnjem rodu, ističu bjelopoljski malinari.
Problemima sa kojima se suočavaju bjelopoljski malinari nikad kraja. Iz godine u godinu se ponavlja problem sa plasmanom malina na tražište, ali i sa plasmanom otkupljenog roda otkupljivačima sa tržišta Srbije. Ovih dana već su u toku radovi u malinjacima, a već polovinom juna počinje nova berba malina. Ipak, među malinarima vlada velika nedoumica da li nastaviti sa radom ili od svega dići ruke. Malinari naglašavaju da na području bjelopoljske opštine ima oko 600 proizvođača malina, od kojih je mnogima to jedini izvor egzistencije za porodice.
– Problem koji postoji nijesmo u stanju da riješimo ni mi malinari, a ni hladnjačari. Potrebna nam je pomoć i razumijevanje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, odnosno da se riješi problem sa dugom koji postoji od prije dvije godine. Tražimo da 300.000 eura što je država opredijelila konačno bude raspodijeljeno, da se vidi šta će biti sa pršlogodišnjim rodom, a onda da se okrenemo ovogodišnjem rodu – ističu bjelopoljski malinari.
Podsjećamo, 2022. godine hladnjačari su otkupili kompletan rod malina, više od 300 tona, po cijeni od 4,3 eura, smatrajući da će ih moći predati velikim otkupljivačima u Srbiji. Međutim, ratna dešavanja u Ukrajini stvorila su problem sa otkupom i malina je ostala u hladnjačama. Kasnije je dio prodat po cijeni od 2,3 eura. Prošle godine uslijedila je nova berba, pa iako je malina bila dobro rodila, dosta malinara je zbog neizvjesnosti uništilo svoje malinjake.
– Mi koji posjedujemo hladnjače otkupili smo oko 300 tona maline ali je nijesmo platili malinarima, jer nijesmo mogli formirati cijenu. Mislili smo da će otkupljeni rod biti prodat našim stalnim kupacima u Srbiji, ali se to nije desilo – pojašnjava Rade Raičević, vlasnik hladnjače.
Delić: Radimo na iznalaženju održivog rješenja Državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Andrija Delić kaže da rade na iznalaženju održivog rješenja kada je poljoprivreda na sjeveru u pitanju, a samim tim i malinarstvo.
– Preduzećemo sve mjere kako bismo spriječili uništavanje malina, kako u strategijskom, tako i u finansijskom smislu. Svjesni smo činjenice da neisplaćivanje maline iz berbe 2022. godine i veoma niske cijene od 1,10 eura po kilogramu u 2023. godini djeluju demorališuće za proizvođače i potrudićemo se da to promijenimo odmah po usvajanju agrobudžeta za ovu godinu, koji je u završnoj fazi. Takođe, u pregovorima smo da dovedemo investitore koji će se baviti preradom i otkupom bobičastog voća sa sjevera – kaže Delić i ističe da će resorno ministarstvo pomoći poljoprivrednika koji radi i trudi se da ostane na svom ognjištu.
– Pokušaje malverzacija rigorozno ćemo sankcionisati, odnosno procesuirati. Već smo održali sastanak sa predstavnicima 17 opština i targetirali određene probleme koje treba zajedničkim djelovanjem da prevaziđemo – kazao je Delić. On ističe da na evropsko tržište ne mogu plasirati malinu, jer za to nemaju potrebne sertifikate.
– Naši partneri iz Srbije kazali su nam da imaju prećutno naređenje da stopiraju svaki uvoz i tako zaštite svoje maline. Mi nijesmo u mogućnosti malinu koju imamo u hladnjačama da prodamo, a time ni da platimo malinarima kojima izražavamo ogromnu zahvalnost za razumijevanje – ističe Raičević dodajući da, ukoliko izostane pomoć države, neće moći nastaviti sa radom.
Njegov kolega Bole Nedović kaže da je plasman roda malina veliki problem i da se sve mora rješavati preko Ministarstva poljoprivrede kroz agrobudžet.
– Ove godine najavljuje se bolja godina kad je u pitanju rod maline i zato se mora brzo reagovati. Mora da se nađe model kako da se plasira malina na tržište Srbije na koje smo naslonjeni – navodi Nedović.
