Instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda prošle godine je podnijeto 387 pritužbi na rad državnih organa, od čega su riješana 333 predmeta, rekao je ombudsman Siniša Bjeković.
On je, na sjednici Skupštine na kojoj se raspravlja o godišnjem izvještaju o radu institucije Zaštitnika, kazao da je prošla godina slika stanja kada je u pitanju ostvarivanje ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori.
„U toj godini, kao i mnogim drugim, nijesu registrovana masovna i sistematska kršenja ljudskih prava i sloboda, ali ono što zabrinjava je stalan trend broja predmeta koji su bili u radu po individualnim pritužbama“, rekao je Bjeković.
Kako je naveo, institucija Zaštitnika je prošle godine imala 1.107 predmeta po individualnim pritužbama, uz 130 prenijetih iz prethodne godine.
Bjeković je rekao da je, kada su u pitanju državni organi, bilo 387 pritužbi u radu.
„U izvještajnoj godini postupak je okončan u 333 predmeta, dok su 54 ostala nezavršena“, dodao je Bjeković.
On je kazao da priliv predmeta godinama u kontinuitetu dolazi u posljednjim mjesecima poslovne godine, tako da je faktički nemoguće završiti rad na pojedinim predmetima.
Bjeković je istakao da to ne znači da ne prihvataju kritiku kada su u pitanju pojedini predmeti i odugovlačenje postupka koje je, prema njegovim riječima, bilo evidentno i u nekim postupcima pred institucijom Zaštitnika.
On je naveo da su u odnosu na rad organa lokalne samouprave imali 49 pritužbi i 14 prenijetih iz prethodne godine.
Prema riječima Bjekovića, u relativno maloj državi po broju stanovnika, u Crnoj Gori je zabrinjavajuć broj predmeta kada je u pitanju oblast zaštite od diskriminacije.
„To je trend koji se, takođe, ponavlja iz godine u godinu“, dodao je Bjeković.
On je kazao da su, u odnosu na rad sudova imali oko 80 predmeta, tužilaštva 19, Uprave policije 67, drugih službi i nosilaca javnih ovlašćenja 252, organa lokalne samouprave i lokalne uprave 49.
Bjeković je naglasio da je, u odnosu na mjesto odakle dolaze pritužbe, veliki broj predmeta kada je u pitanju opština Danilovgrad.
On je istakao da je tako jer se u toj opštini nalaze i podnosioci pritužbi koji su u pritvoru.
Bjeković je kazao da su se instituciji Zaštitinika obraćali i državljani drugih država – Srbije 15, Bosne i Hercegovine šest, Švedske dva, a Hrvatske, Kosova, Sjeverne Makedonije, Norveške, Novog Zelanda, Sjedinjenih Država i Velike britanije po jedan.
Kako je kazao, u 372 predmeta uputili su 461 urgenciju različitim državnim organima, jer nijesu osjetili potrebu da obave svoju zakonsku dužnost i izvijeste Zaštitnika o pitanju koje je otvoreno.
Bjeković je rekao da se najveći broj predmeta, kada se govori o pravosuđu, odnosio na pravo na pravično suđenje i pravo na suđenje u razumnom roku.
Govoreći o oblasti zaštite od torture, on je naveo da još ima slučajeva zlostavljanja ili zloupotrebe policijskih ovlašćenja, kao da i dalje postoji nedostatak materijalnih uslova u pojedinim jedinicama Uprave policije.
„Što se tiče Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS), tradicionalno imamo prebukiranost“, istakao je Bjeković.
On je rekao da će uskoro biti organizovan sastanak na temu zdravstvene zaštite osoba koje su na izdržavanju zatvorske kazne.
„Njihov tretman bi svakako trebalo da bude poboljšan izgradnjom zatvorske bolnice, ali bitno je da pojedini slučajevi sa kojima smo se mi suočavali zahtijevaju hitan tretman i ne mogu čekati da riješimo neke druge infrastrukturne probleme“, kazao je Bjeković.
On je, govoreći o zaštiti o diskriminaciji, naglasio da nema više nikakve dileme da govor mržnje dominira primarno na društvenim mrežama, a prisutan je i u medijima i svakodnevnoj komunikaciji.
„Nije slučajno što je porast nasilja u uzrastu od 13 do 19 godina takav, jer i on je u velikoj mjeri posljedica upravo onoga što se pojavljuje na društvenim mrežama, a bez ikakve kontrole“, istakao je Bjeković.
On smatra da novim Zakonom o medijima nije rijšen taj problem.
Bjeković je istakao da Crna Gora nema kapacitet, ni baze podataka, koje bi dovele do nekog zaključka kada su u pitanju zločini iz mržnje.
„To je nešto sa čim moramo da se nosimo“, naveo je Bjeković.
