U pljevaljskoj Biblioteci „Stevan Samardžić“ sukobi između direktorice Bojane Đačić i zaposlenih prerasli su u seriju sudskih procesa i međusobnih optužbi.
Direktorica i zaposleni već dugo vode bitku koja je odavno napustila zidove kulturne ustanove, pa se o pljevaljskoj Biblioteci u posljednje vrijeme više priča u tužbama nego o knjigama.
U malom kolektivu sa petnaestak zaposlenih vlada nesloga, a bibliotekarka Marija Knežević već je osjetila teret narušenih odnosa kroz otkaz koji je dobila.
Prema dostupnim informacijama, trenutno se pred sudom vodi desetak postupaka u kojima su direktorica i zaposleni jedni protiv drugih. U atmosferi sve dubljih podjela, novi sukob izbio je nakon odluke direktorice da knjižničaru Danku Radovanoviću četiri mjeseca umanji platu za 30 odsto.
Zaposleni tvrde da je riječ o još jednom primjeru samovolje i nepravde, navodeći da je Radovanović kažnjen “za nešto što pravo i pravna praksa ne prepoznaju”.
Sa druge strane, Đačić tvrdi da je Radovanović teže povrijedio radnu obavezu.
“Odgovoran je zato što je… od 1. januara 2000. godine do 11. jula 2025. godine… očigledno nesavjesno i neodgovorno postupao, tako što je propustio da provjerava stanje knjižnih fondova kroz kartoteke, inventar i kataloge, vodi statistiku o dnevnom, mjesečnom i godišnjem protoku knjižnih fondova, obavlja i druge poslove iz domena djelatnosti Biblioteke, vrši redovnu kontrolu, nadzor, čuvanje i zaštitu, kao i uredno vođenje evidencije bibliotečkog fonda na Dječijem odjeljenju. Na osnovu konačnog izvještaja o reviziji knjižnog fonda Dječijeg odjeljenja br. 02/25-584/1 od 8. septembra 2025. godine, sprovedene u periodu od marta do septembra 2025. godine, utvrđeno je da je nestalo, odnosno da je zagubljeno 1.828 knjiga… što predstavlja izuzetno težak propust u radu, drastično zanemarivanje profesionalnih dužnosti i grubo nepoštovanje osnovnih pravila bibliotečke struke, a zbog takvog postupanja u dužem vremenskom periodu JUNB ‘Stevan Samardžić’ je pričinjena ozbiljna materijalna šteta”, navela je Đačić u obrazloženju.
U Sindikalnoj organizaciji tvrde da u odluci o kazni nema nijednog dokaza koji bi potvrdio odgovornost Radovanovića, niti se pominju drugi zaposleni koji su, prema njihovim riječima, godinama obavljali iste poslove bez sankcija.
Ističu da direktorica Đačić “na najokrutniji i krajnje bezobziran način ugrožava egzistenciju zaposlenih i njihovih porodica”.
Navode i da direktorica “svojim postupcima nanosi ogromnu finansijsku i reputacionu štetu ustanovi”, te upozoravaju da bi “do njene izvjesne smjene moglo doći tek nakon što posljedice postanu još ozbiljnije”.
Posebno kritikuju način na koji se, kako tvrde, izbjegavaju ročišta pred sudom, gdje se vodi niz procesa između zaposlenih i direktorice.
“Red bi bio da se pojavi na nekom od dvadesetak ročišta pred Osnovnim sudom u Pljevljima, a ne da ih odlaže”, poručuju zaposleni, podsjećajući da je samo u novembru zakazano gotovo deset ročišta.
Zaposleni tvrde da troškovi advokata rastu.
“Možda direktoricu savjetuju da angažuje čitav tim advokata, ali ne brinite biće novca, jer nas ionako kažnjava sa 30 odsto od plate, pa se od tog novca sve plaća”, ističu u Sindikatu.
Od odbornika lokalnog parlamenta traže da se “konačno reaguje na samovolju, nezakonite i krajnje neprofesionalne postupke direktorice”.
U protivnom, kako upozoravaju, Biblioteka bi mogla pretrpjeti još veću finansijsku štetu.
Đačić je “Vijestima” kazala da će na pitanja lista o narušenim međuljudskim odnosima “sa zadovoljstvom odgovoriti po okončanju postupka koji je u toku”.
Nedavno je saopštila da je revizija bibliotekarskog fonda u Dječijem odjeljenju pokazala da nedostaje 1.828 knjiga, zbog čega su pokrenuti disciplinski postupci i podnijete krivične prijave protiv odgovornih.
Podsjeća da je proces revizije fonda pokrenut odmah po njenom stupanju na dužnost, krajem septembra 2023.
Međutim, kako navodi, sprovođenje revizije nailazilo je na ozbiljne prepreke.
“Revizija je sistematski opstruisana gotovo dvije godine, najprije usljed utvrđenih nepravilnosti u radu pojedinih zaposlenih, a zatim i njihovim aktivnim suprotstavljanjem zakonitim nalozima direktora. Iako zakon nalaže reviziju najmanje jednom u pet godina, pojedini zaposleni nisu poznavali ni elementarnu metodologiju, a njihovi izvještaji sadržali su grube propuste”.
Direktorica dodaje da su nakon neuspjelih pokušaja dogovora, svi radni zadaci morali biti formalizovani kroz pisane naloge.
“Ipak, radni nalozi su kontinuirano osporavani, odbijani, pa čak i fizički uništavani, što je kulminiralo štrajkom i odlaskom petoro zaposlenih na bolovanje, čime su pokušali paralisati rad ustanove”, navela je nedavno Đačić u saopoštenju.
Posebno se osvrnula na rad Komisije za reviziju Zavičajnog odjeljenja:
“Iako je komisija dobila Pravilnik i sve uslove za rad, ponovo je došlo do odbijanja naloga. Umjesto da završe posao u roku, obraćali su se različitim institucijama tražeći ‘hitne sastanke’, a zatim i novu opremu, iako smo imali novi laptop i čitač koji godinama nije korišćen. To je jasan znak da nije bilo volje da se posao završi.
Direktorica navodi da su tokom 2024. pokrenuti disciplinski postupci jer je “utvrđeno da su knjige izdavane mimo sistema COBISS, da je građa dijeljena građanima koji nisu bili članovi Biblioteke, kao i da su iznošene knjige iz čitaonica i Zavičajnog odjeljenja koje nikada ne smiju napuštati ustanovu”.
U zaključku, direktorica ističe da je suština otpora reviziji bila pokušaj prikrivanja stvarnog stanja.
“Razlog otpora leži u strahu od otkrivanja godina nemara, nestručnosti i nezakonitog postupanja. Isti ti koji su opstruisali reviziju svojim javnim nastupima i lažnim prijavama pokušavali su predstaviti Biblioteku kao leglo kriminala, samo da bi izbjegli ličnu odgovornost”.
Kazala je da će se proces revizije nastaviti i u ostalim odjeljenjima.
