Lani je u istom periodu inflacija bila devet odsto, a na nivou svih djelatnosti 4,3 odsto. Kada saberete, od 1. januara 2022. godine do danas ispada da je inflacija u turizmu iznosila 50 odsto i to nas je cjenovno približilo određenim tržištima, ali nije i kvalitativno, rekao je za „Dan“ redovni profesor ekonomije i turizma Ivo Županović.
– Kada uporedimo sa zemljama Mediterana, možemo da zaključimo da jedino Hrvatska ima tako visoku inflaciju za šest mjeseci. Grčka ima malo preko 3,6 odsto, a sve ostale zemlje Mediterana značajno manje. Kipar pola procenta, Italija 1,7 odsto, Španija, Portugal i Malta oko dva odsto, što znači da su uspjeli da zaustave inflaciju i cjenovnu politiku urede, a to im je donijelo odlične rezultate – pojasnio je Županović.
Istakao je da je u Hrvatskoj za prvih pola godine evidentirano oko 45 hiljada dolazaka više sa tržišta BiH i Srbije i 200.000 noćenja, što indicira da smo dio turista iz te dvije zemlje izgubili zbog cjenovne politike.
Županovića smo pitali i šta je razlog visoke inflacije u turizmu.
– Sve po malo. Činjenica je da određeni inputi jesu porasli. Činjenica je da povećanje PDV-a na smještaj nije doprinijelo smanjenju inflacije, ali sa druge strane ne možete svaki input da prenesete na konzumenta. Ako je moguće, treba smanjiti fiskalne namete, ali mi više apsolutno nemamo prostora za povećanje cijena. Dolazimo u situaciju da su ugostiteljske usluge je za domicilno stanovništvo nemoguće. Jednostavno moramo da cjenovno upodobimo kvalitet i ponudu – poručio je Županović.
Kako je kazao moramo da vodimo računa o koordinaciji aktivnosti.
– Prva stvar u tom pogledu su cijene. Ako ne upodobimo cijene, doći ćemo u situaciju da budemo između čekića i nakovnja. Nemamo projekciju rasta i idemo u deterioraciju (prim.aut pogoršanje, propadanje ili smanjenje kvaliteta). Ukoliko ne pospješimo avio-dostupnost, ne možemo turizam izvući iz stagnacije – naglasio je Županović.
Prošle godine je zabilježen pad prihoda u turizmu od oko četiri procenta. Profesora smo pitali i da li treba da očekujemo pad prihoda i ove godine.
– S obzirom da imamo samo podatke za pet mjeseci, teško mogu dati komentar kakvi će biti prihodi. Ovo što vidimo golim okom, ne mogu komentarisati. Lani jesmo imali četiri odsto manje prihoda, ali smo isto tako imali inflaciju od 10 odsto i samim tim taj pad je značajno veći. U ovoj godini hipotetički možete da imate veće prihode zbog inflacije, ali da zapravo imate pad tražnje. Prihodi će sigurno zavisiti od toga koliko imamo utemeljenje u cijenama koje smo dali u odnosu na uslugu koju smo pružili – rekao je Županović.
Prema njegovim riječima, naš ključni problem je apartmanizacija, a dolasci turista se moraju uvezati sa brojem noćenja.
– Nama rast dolazaka ništa ne znači ako ne generiše rast noćenja. Upozoravao sam, i to činim opet, da imamo rast manji od jedan odsto na nivou eurozone, da imamo stagnaciju na tržištu Njemačke, te da je rast na tržištu Francuske ispod jedan odsto. Niko to ne želi da sasluša i upodobi cijene, jer od toga će zavisiti i naši ukupni prihodi od turizma u ovoj godini – naveo je Županović.
Županović je naveo da je sadašnja situacija dobra da se definišu adekvatni koridori ekonomskog razvoja Crne Gore i makroekonomije.
– Nisam za to da je ovoliko dominantan turizam. Jer je jako ranjiva situacija da zavisimo od sektora usluga. Zato i kažem da ova situacija nije loša da se razmisli koji su to pravci i sektori koje Crna Gora treba da razvija, kako se ne bismo dominantno oslanjali na turizam. Treba da bude noseća grana, ali ne u ovolikoj mjeri. U Španiji i Italiji turizam je jak, ali participira u BDP-u sa 10 odsto. Tako da, Crna Gora treba da se razvija i smanji ovoliku zavisnost od turizma. Moramo se fokusirati na grane privrede koje bi nam dale određenu stabilnost – pojasnio je Županović.
Apsolutno sam protiv bilo kakve pomisli da Kotor izgubi status zaštićene prirodne i kulturne baštine u civilizacijskom smislu, ali iz čitavog niza drugih razloga, kazao je Županović.
– Navešću ključne iz oblasti turističke valorizacije. Pod broj jedan potpuno je netačna teza da Unesko status onemogućava razvoj turizma. Naprotiv, Unesko status omogućava razvoj turizma po najboljim mogućim standardima, koji omogućavaju primjenu ETIS indikatora održivosti turističke destinacije. Dakle, omogućava punu implementaciju carrying capacity modela, odnosno modela maksimalne održivosti turističke destinacije. Zatim, Crna Gora je ratifikovala međunarodne konvencije iz ove oblasti koje su inkorporirane u unutrašnje zakonodavstvo i koje su ustavna obligacija. Shodno navedenom, preporuke Komiteta za svjetsku baštinu su obavezujuće. Pod tri, na nivou navedenog zaštićenog područja se nalazi 2/3 pokretnog i nepokretnog kulturnog dobra Crne Gore, te je navedeno potrebno zaštititi i stvarati integrisani kulturno-turistički proizvod, koji je prestižan u čitavom svijetu i koji treba da bude ključna komparativna prednost u benčmarku sa konkurentskim destinacijama – rekao je Županović.
