Crna Gora nikada nije bila bliža članstvu u Evropskoj uniji (EU), ali koraci koje treba napraviti su veoma krupni i zahtjevni, ocijenila je predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko.
Ona je to rekla na Međunarodnom naučnom skupu: „Nova platforma Crne Gore za EU: 2024-2034 – odgovorna, digitalizovana i zelena“, koji je održan na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore.
„Nikada nijesmo bili bliži članstvu, ali koraci koje treba učiniti su veoma krupni i zahtjevni“, navela je Armenko.
Ona je, kako je saopšteno iz Ustavnog suda, kazala da i kada Crne Gore postane članica EU, obaveza napredovanja i težnja postizanja vladavine prava i pravne države nije okončana.
„Jer članstvom nećemo dobiti u konačnom u cjelosti postignutu vladavinu prava”, dodala je Armenko.
Kako je rekla, vladavina prava je ideal kojem svi streme i koji teško može biti potpuno postignut.
“Međutim, važno je prepoznati put kojim se sigurno ide i koji treba slijediti ka dostizanju ovog ideala”, kazala je Armenko.
Ona je rekla da Ustavni sud, kao sud sui generis i koji je na tromeđi sistema podjele vlasti, mora u kontitunitetu biti spreman za postizanje rezultata u cilju vladavine prava na putu ka EU.
“Održavanje povjerenja javnosti u rad Ustavnog suda i očuvanje njegove nezavisnosti u odnosu na ovlašćenja drugih grana vlasti, bitan je aspekt poštovanja osnovnih principa vladavine prava”, istakla je Armenko.
Prema njenim riječima, snagu države čini snaga njenih institucija, koje moraju imati karakter i po tome biti prepoznate.
“Snaga karaktera Ustavnog suda, koju treba svakodnevno da emituje, ogleda se u tome da pokaže spremnost da blagovremeno u svojim odlukama jasno iskaže svoje stavove utemeljene na jakim autoritativnim argumentima, da bude dosljedan u onome što zaključi i da čvrsto stoji iza svojih odluka”, rekla je Armenko.
Ona je navela da, sa aspekta položaja i funkcionisanja Ustavnog suda, posebno u trenutku pristupanja EU, to podrazumijeva postojanje istovremeno najmanje tri komponente – brzina i efikasnost, transparentnost i konzistentnost.
“To su osobine na kojima Ustavni sud istrajava i na kojem će istrajavati, pokazujući snagu ustavnosudskog karaktera, učvršćujući svoj integritet”, naglasila je Armenko.
Ona je rekla da Ustavni sud, kada je prepoznat kao istinski čuvar Ustava i zakona pokazujući spremnost da blagovremenom intervencijom u odlukama jasno i precizno zauzme stav i ne uzmiče od “vrućih političkih tema”, emituje brzinu i efikasnost, ali i nezavisnost.
“Kada radi onako kako kaže i kao što je govorio nezavisno od društvenopolitičkog trenutka i konteksta, Ustavni sud pokazuje konzistentnost i suštinski emituje pravnu sigurnost”, kazala je Armenko.
Kako je navela, transparentnošću i vidljivošću Ustavni suds am sebi nameće svojevrstan pozitivni pritisak da snažnim stavovima i argumentima odbrani ustavnosudsku intervenciju koju je načinio svojom odlukom.
“Na našem putu pristupa EU neminovno nam predstoji usvajanje velikog broja zakona, gdje su neki sistemski, a neki su lex specialis, dok određena pitanja mogu biti različito tretirana u različitim zakonima i moguće neusaglašena i postaviti pitanje jedinstva pravnog poretka”, rekla je Armenko.
Ona je podsjetila da svi zakoni koji se usvoje i potom budu objavljeni u Službenom listu, postaju sastavni dio pozitivnog pravnog poretka.
“Osim što moraju biti usklađeni sa Ustavom i ustavnim poretkom Crne Gore moraju biti usklađeni i sa ustavnim poretkom EU. To je takozvano sistemsko usklađivanje”, kazala je Armenko.
Kako je rekla, prilikom stvaranja novih međunarodnih obaveza usvajanjem zakona koji će se donositi uz harmonizaciju sa pravnim tekovinama EU, pretpostavlja se da država neće odstupiti od svojih ranijih obaveza preuzetih zaključenim međunarodnim ugovorima.
“U situaciji kada se određenim zakonima istovremeno aktivira više pravnih instrumenata propisanih različitim međunarodnim ugovorima, međunarodna sudska praksa i akademsko mišljenje nastoji da ih tumači na način da iskoordinira njihove efekte i izbjegne svaki mogući konflikt između njih”, pojasnila je Armenko.
Ona je dodala da se dvije ili više različitih obaveza moraju harmonizovati, koliko god je to moguće, kako bi proizvele efekte koji su u potpunosti skladu sa zakonom koji se treba usvojiti i uskladiti sa pravnom tekovinom EU.
“To će neminovno biti izazov Ustavnom sudu u periodu koji slijedi uslijed diversifikacije i ekspanzije međunarodnog prava”, istakla je Armenko.
Ona je kazala da će veliki izazov u narednom periodu predstavljati sistemska harmonizacija ustavnosudske prakse i na nacionalnom i na evropskom nivu.
“Jer je u tom pravcu Ustavni sud dužan da poštuje ne samo međunarodne ugovore, već i stavove evropskih sudova izražene u odlukama povodom primjene raznih međunarodnih ugovora, rezolucija i direktiva”, dodala je Armenko.
Ona je poručila da pravna država mora da bude i ustavna država.
“Sasvim je jasno da zakoni i drugi opšti akti koji se donose i koji će se donositi u predstojećem periodu, mogu uticati na ustavnost, zakonitost ali i na ljudska prava garantovana Ustavom”, naglasila je Armenko.
Ona je podsjetila na izjavu ranijeg predsjednika Evropskog suda za ljudska prava Roberta Spanoa da uvijek kada postoji kriza u društvu, postoji i napetost između ustavnih prava i javnog interesa.
“Međutim, svaki novi izazov, što nesumnjvo jeste naš put ka EU, gdje svi ubrzano, sa aspekta svoje nadležnosti, pokušavamo da damo svoj što potpuniji doprinos, pokazatelj je ustvari koliko ustavni poredak može biti fragilan ukoliko Ustavni sud ne bdije nad Ustavom, štiteći ga”, rekla je Armenko.
Ona je poručila da će se Ustavni sud truditi da svojim ustavnosudskim aktivizmom utaba ustavnopravni put ka EU, prevazilazeći prepreke sa kojima se već sada suočava.
