Danski lider podnosi ostavku u pokušaju da formira novu vladu uprkos pobjedi

Danski lider podnosi ostavku u pokušaju da formira novu vladu uprkos pobjedi

Glasači na Grenlandu obezbjedili su poslednja dva mjesta neophodna da blok levog centra premijerke Mete Frederiksen pobjedi na opštim izborima u Danskoj.

Ali Frederiksen planira da podnese ostavku kasnije u srijedu, jer liderka socijaldemokrata želi da pokuša da formira novu vladu sa širom podrškom preko političke podele — nešto što je predložila prije izbora.

Dva mjesta na Grenlandu, autonomnoj danskoj teritoriji, značila su da je takozvani crveni blok Frederiksen dostigao potrebnu većinu od 90 mesta i stavio je u jaku poziciju posle tesnih izbora u utorak.

Rezultati Grenlanda stigli su rano u srijedu, a pobjeda crvene strane bila je zasnovana na pretpostavci da će prebrojavanje glasova na Grenlandu dati dva mjesta autonomnoj danskoj teritoriji bloku levog centra.

Siumut i Inuit Atakatigiit, dve levo orijentisane grupe, osvojile su 37,6% i 24,6% glasova, respektivno. Četiri od 179 mesta u danskom zakonodavnom tijelu, poznata kao Folketing, rezervisana su za Grenland i Farska ostrva, još jednu autonomnu dansku teritoriju.

Frederiksen će zvanično predati ostavku kraljici Margrete u srijedu u 11 časova (10:00 GMT; 4:00 EDT) nakon čega se očekuje da će pregovori o formiranju vlade – takozvani krugovi kraljice – započeti sa liderima partija.

„Takođe je jasno da iza vlade u njenom sadašnjem obliku više nema većine. Zbog toga ću sutra podneti ostavku vlade kraljici“, rekla je Frederiksen u utorak kada je najavila da će se povući.

Margretina uloga je uglavnom ceremonijalna, ali ona obavlja određene zvanične funkcije, uključujući prisustvo otvaranju parlamenta, potpisivanje novih zakona, formalno imenovanje osobe na čelu procesa formiranja vlade i imenovanje premijera. Ponekad je potrebno nekoliko „kraljičnih krugova“ prije nego što se formira nova vlada.

Frederiksen je bila prinuđena da raspiše glasanje ranije ovog mjeseca zbog posljedica sporne odluke njene vlade da odstreli milione minkova kao mjeru odgovora na pandemiju. Odstrel i jezive slike masovnih grobnica minkova proganjaju Frederiksena od 2020. i na kraju su dovele do pukotina u bloku levog centra.

Socijaldemokrate su ostale vodeća stranka Danske sa 27,54 odsto glasova, ali je dugo u noć ostalo nejasno da li će stranke levog centra zajedno postići većinu. Odlučujuće mjesto se promjenilo na samom kraju prebrojavanja glasova.

Prije toga, izgledalo je da će bivši premijer Lars Løkke Rasmussen postati vladar. Prema preliminarnim rezultatima, njegova novoformirana centristička partija osvojila je 9,27 odsto glasova za 16 mjesta. Konačni rezultati su se očekivali kasnije.

Løkke Rasmusen je rekao da je i on želeo da Frederiksen pokuša da formira vladu, ali ne bi pružio podršku da ona ostane „kao premijer“.

Løkke Rasmussen, dvostruki lider vlade koji je izgubio izbore 2019. od Frederiksena i napustio Liberalnu stranku desnog centra nakon unutrašnje borbe za vlast, nije htio reći koga bi podržao kao sljedećeg premijera niti da li vidi tu ulogu sebe.

„Sigurno znam da je Danskoj potrebna nova vlada“, rekao je on oduševljenim pristalicama u Kopenhagenu. „Ko će sedeti na kraju stola? Ne znamo.“

Pre izbora, 44-godišnji Frederiksen izneo je ideju o širem savjezu koji bi uključivao i opozicione stranke, ali su ga odbili opozicioni lideri Jakob Elleman-Jensen iz liberala i Soren Pape Poulsen iz konzervativaca.

Iako su izborni rezultati sugerisali da bi ona navodno mogla da ostane premijerka samo uz podršku levog centra, Frederiksen je rekla da će se pridržavati svoje ambicije da dopre i do opozicionih partija.

„Socijaldemokrate su izašle na izbore da formiraju široku vladu“, rekla je ona u izbornoj noći. „Istražiću da li se to može učiniti.“

Frederiksen, koja je postala najmlađi premijer Danske kada je preuzela dužnost sa 41 godine pre više od tri godine, udružila se sa opozicijom kako bi povećala troškove odbrane Danske članice NATO-a nakon ruske invazije na Ukrajinu. Njeno postojano vođstvo tokom pandemije COVID-19 delimično je zasjenjeno epizodom odstrjela minka.

Odluka o klanju do 17 miliona kuraca kako bi se ljudi zaštitili od mutacije koronavirusa doneta je u žurbi i bez potrebnih zakona. Zadao je razoran udarac danskim uzgajivačima nerca, iako nije bilo dokaza da je mutirani virus pronađen među nekim kunama opasniji od drugih sojeva.