Kazne zatvora izrečene u prethodnih pet godina u predmetima seksualnog zlostavljanja maloljetnika, koji su bili u nadležnosti osnovnih i viših sudova u Crnoj Gori, bile su blizu zakonskog minimuma.
To je jedan od zaključaka analize kaznene politike crnogorskih sudova za period od 2019. do prošle godine, koju je izradilo Udruženje Roditelji u saradnji sa Vrhovnim sudom, u predmetima za krivična djela protiv polne slobode maloljetnika.
Taj dokument je, uz studiju tri konkretna slučaja u kojima su žrtve predatora bila djeca, predstavljen danas na okruglom stolu “Glas za bezbjedno dijete”, koji je organizovalo Udruženje Roditelji.
Iz Udruženja Roditelji su saopštili da je analiza pravosnažnih presuda obuhvatila ukupno 51 predmet u radu osnovnih i viših sudova u Crnoj Gori, u kojima je donijeta 51 pravosnažna presuda protiv 54 osobe.
Izvršna direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović ukazala je na to da je Crna Gora i dalje negativan primjer kada je riječ o zaštiti djece od seksualnih predatora, na šta upozoravaju svake godine iz Evropske unije u godišnjim izvještajima o zemlji, ali i GREVIO, grupa eksperata Savjeta Evrope.
Ministar pravde Bojan Božović je, kako je saopšteno, istakao dosadašnji doprinos Udruženja Roditelji koje je proaktivnim djelovanjem budilo svijest i kod institucija da neke stvari moraju zajedno mijenjati.
On je ocijenio da su kazne za krivična djela protiv polne slobode stroge, dodatno kada je riječ o djeci.
“Pored toga propisane su i mjere posebnog nadzora prema počiniocima tih djela, uključujući i zabranu posjećivanja mjesta na kojima se djeca okupljaju, kao i obavezno javljanje policiji i prijavljivanje promjene mjesta prebivališta, boravišta, radog mjesta ili putovanja u inostranstvo”, rekao je Božović.
Te mjere se, kako je kazao, sprovode 20 godina nakon izdržane kazne.
“Posebno nas raduje činjenica da su nadležni resori počeli sa izradom potrebnih podzakonskih akata, kako bi njihova implementacija doživjela punu primjenu”, rekao je Božović.
On je istakao da je Ministarstvo pravde pripremilo izmjene Krivičnog zakonika koje su upućene na mišljenje Evropskoj komisiji, kojima se, između ostalog, propisuje nezastarijevanje krivičnog gonjenja za djela protiv polne slobode učinjena na štetu djeteta.
Ta mjera, prema riječima Božovića, šalje jasnu poruku da takva djela ne smiju biti zaboravljena, ali ni oproštena vremenom u krivično pravnom smislu.
“Nažalost, život uvijek ide iza i ispred prava, pa ne možemo pravnim normama zaštiti svako lice. Pogotovo ne možemo zaštititi najranjivije kategorije, našu djecu u punom opsegu i punom smislu”, naveo je Božović.
To, kako je rekao, ne smije da obeshrabri, već da dodatno obaveže da zajedno svi segmenti društva rade na dodatnoj zaštiti.
Autorke analize, pravnice Ksenija Jovićević Korać i Bojana Bandović, ukazale su da su u gotovo svim analiziranim pravosnažnim presudama primjenjivane odredbe Krivičnog zakonika prije izmjena iz 2022. godine, pa su i kazne u skladu sa tada propisanim zakonskim normama.
One su navele, između ostalog, da se na osnovu analize može zaključiti da sudije i dalje u velikoj mjeri cijene olakšavajuće okolnosti za okrivljene u tim predmetima.
“U strukturi pravosnažnih presuda, dominantno mjesto zauzimaju osuđujuće presude – 48 (94,1 odsto), dok su oslobađajuće presude donijete u tri predmeta (5,9 odsto), zbog krivičnog djela nedozvoljene polne radnje iz čl. 208 Krivičnog zakonika”, jedan je od zaključaka iz analize.
Navodi se da u ukupnoj strukturi izrečenih krivičnih sankcija dominantno mjesto zauzimaju kazne zatvora, odnosno 86,2 odsto, dok su mjere upozorenja, odnosno uslovne osude izrečene u ukupno 3,9 odsto predmeta.
“Za razliku od analize pravosnažnih presuda, studija tri konkretna slučaja seksualnog zlostavljanja djece, čiji je autor pravna ekspertkinja Andrea Mićanović, ukazala je na ozbiljan raskorak između zakonskih garancija i njihove praktične primjene”, kaže se u saopštenju.
Mićanović je rekla da su, iako ima primjera pozitivne prakse, i dalje česti zabrinjujući nedostaci – nedosljedna primjena zakonom propisanih zaštitnih mjera, poput saslušanja djece žrtava u posebnim uslovima i drugih mjera zaštite od sekundarne viktimizacije, kao i nedovoljna informisanost žrtava i njihovih porodica o pravima i toku postupka.
U studiji se navodi da se psihosocijalna podrška nerijetko pruža sporadično i u ograničenom obimu i da je uočen i nedostatak standardizovanih međuinstitucionalnih protokola, kao i nedovoljna koordinacija između ključnih aktera.
“Sve navedeno ukazuje na potrebu za jačanjem institucionalne odgovornosti, međusektorske saradnje i primjene pristupa koji je u potpunosti usmjeren na zaštitu prava i interesa djeteta”, piše u studiji.
Na osnovu tog dokumenta, ali i šire analize, kako je navela Mićanović, može se zaključiti da se saslušanje maloljetnih oštećenih u značajnom broju predmeta često ne vrši na propisan način – samo jednom, u prostoriji posebno opremljenoj za audiovizuelno snimanje, od strane tužioca i sudije istog pola, uz prisustvo njegovog zakonskog zastupnika i stručnog lica.
Jedan od ključnih nalaza studije ukazuje i da je načelo hitnosti postupanja u predmetima u kojima su maloljetnici/maloljetnice oštećena lica potrebno dosljednije primjenjivati.
Mićanović je rekla da je pohvalno što je, u sva tri slučaja obuhvaćena studijom, javnost bila isključena sa glavnog pretresa.
“Ta praksa ukazuje na postojanje senzibiliteta unutar crnogorskog pravosuđa za posebno ranjiv položaj maloljetnih žrtava krivičnih djela protiv polne slobode“, istakla je Mićanović.
Prema njenim riječima, jedan od ključnih nalaza studije je i da je potrebno da se u praksi poštuje standard Lanzarot konvencije, kako bi se maloljetnim žrtvama omogućilo da pravovremeno preduzmu zaštitne mjere i izbjegnu dodatnu viktimizaciju u vezi sa puštanjem lica koje je krivično gonjeno ili osuđeno na slobodu.
„Zabrinjava činjenica da roditelji maloljetnih žrtava često ostaju bez osnovnih informacija o tome šta mogu očekivati od postupka, koja prava imaju i koje službe im stoje na raspolaganju”, rekla je Mićanović.
Okruglom stolu “Glas za bezbjedno dijete” prisustvovali su predstavnici ministarstava, tužilaštava, sudova, centara za socijalni rad, međunarodnih i nevladinih organizacija.
Iz Udruženja Roditelji su naveli da će preporuke proistekle iz analize i studije slučaja, kao i sa okruglog stola, biti naknadno upućene svim nadležnim institucijama.
Projekat “Glas za bezbjedno dijete” Udruženje Roditelji sprovodi uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva, Center for Reasearch and Policy Making i Institute for Democracy and Mediation, a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Norveške.
