Foto: PR centar To su, u intervjuu za PR Centar, istakli stručnjak za reformu javne uprave iz Slovenije Slobodan Dujić i njegov kolega iz Hrvatske Vedran Đulabić, profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Zagrebu, koji su učestvovali na dvodnevnom „Forumu reforme javne uprave: Javna uprava nakon 2028. godine“, koji je organizovao Program Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori (UNDP), uz podršku Vlade Ujedinjenog kraljevstva i u saradnji sa Ministarstvom javne uprave.
Dujić smatra da se administrativni kapaciteti za korišćenje kohezijskih i strukturnih fondova moraju graditi znatno prije punopravnog članstva u EU.
„Slovenija je sa tim procesom počela četiri do pet godina prije ulaska u Evropsku uniju, prije 2004. godine. Ključnu ulogu imala je Upravna akademija, kroz koju su obučavani državni i lokalni službenici. Posebno su važni ljudi sa lokalnog nivoa, jer upravo oni kasnije nose najveći teret korišćenja sredstava iz regionalnih fondova“ , kazao je Dujić.
On je upozorio da je jedna od najvećih grešaka to što države ne razviju na vrijeme sopstvenu razvojnu strategiju i jasno definisane prioritete.
„Ako ne znate šta su vam stvarni razvojni ciljevi, fondovi se koriste bez jasnog pravca. Pravovremeno planiranje pomaže da se izbjegnu problemi koji su se u nekim državama već dešavali“, naveo je Dujić, podsjećajući da su zloupotrebe EU sredstava u pojedinim državama dovodile do ozbiljnih sankcija.
Slično mišljenje ima i Đulabić, koji je naglasio da je riječ o dugotrajnom i složenom procesu.
„Fondovi su komplikovani, zahvataju cijelu državnu i lokalnu upravu i zahtijevaju kvalitetne ljude, jasnu organizacionu strukturu, procedure i odgovarajući zakonodavni okvir. To je posao koji mora početi godinama prije članstva“ , istakao je Đulabić.
Govoreći o greškama novih članica EU, Đulabić je upozorio na nerealistično planiranje projekata.
„Često se planiraju projekti samo da bi se potrošila sredstva i prikazale dobre brojke, bez stvarnog razvojnog efekta i bez razmišljanja o dugoročnoj održivosti. Posebno je problematično kada se grade veliki infrastrukturni objekti za koje kasnije nema korisnika“, rekao je Đulabić.
Kao dodatni problem naveo je i odlazak stručnog kadra iz javne uprave u privatni sektor, gdje su plate na EU projektima znatno veće.
Dujić je naglasio da bez uključivanja građana reforme javne uprave ne mogu biti uspješne.
„Građani moraju biti uključeni od samog početka u izradu strateških dokumenata. Javna uprava postoji zbog građana i ako nema njihove participacije, reforme ostaju formalne“, poručio je Dujić.
Digitalizaciju vidi kao ključ savremenih reformi.
„U posljednjih deset godina digitalizacija je napravila pravu revoluciju u radu uprave, ubrzala je procedure, povećala transparentnost i otvorila prostor za nove tehnologije“ , kazao je Dujić.
Đulabić je dodao da digitalizacija donosi velike koristi, ali i izazove.
„Problem su paralelni digitalni sistemi koji nisu povezani. Građani upravu doživljavaju kao jednu cjelinu, a ne kao skup institucija. Zato je interoperabilnost ključna. Istovremeno, mora se voditi računa o digitalnoj pismenosti i zadržati tradicionalni načini pružanja usluga“ , pojasnio je Đulabić.
Kao ključne alate za jačanje profesionalizma u državnoj službi, Đulabić je naveo obrazovanje, adekvatne plate, mogućnosti napredovanja i depolitizaciju.
„Politički uticaj treba ograničiti na političke funkcije. Neformalna politizacija duboko demotiviše službenike i urušava povjerenje u sistem“, smatra Đulabić.
Dujić je istakao da su otpori reformama očekivani.
„Ljudi se prirodno plaše promjena i nesigurnosti. Otpori su posebno jaki kada službenici nisu uključeni u proces i ne znaju šta ih čeka. Zato je važno unaprijed planirati upravljanje promjenama i otvoreno komunicirati“ , rekao je Dujić.
Na pitanje kako građani mogu vidjeti da reforme daju rezultate, sagovornici su saglasni da je odgovor u kvalitetu javnih usluga i životnom standardu.
„Ključni indikator je da ljudi bolje žive i da su zadovoljniji uslugama. Prave promjene se ne vide u statistikama, već u svakodnevnom životu građana“, kazao je Dujić.
Đulabić je zaključio da kvalitet javne uprave na kraju definišu korisnici.
„Građane ne zanima koliko je predmeta riješeno, ako njihov predmet čeka mjesecima. Zadovoljstvo korisnika je stvarna mjera uspješnosti reformi“, naveo je Đulabić.
