Vlade bi trebalo da otvore novi front u borbi protiv porezne evazije uvođenjem globalnog minimalnog poreza najbogatijima, kojim bi prikupile 250 milijardi dolara godišnje, izračunala je Evropska poreska opservatorija.
To je tek dva posto od gotovo 13.000 milijardi dolara imovine 2.700 milijardera širom svijeta, utvrdila je istraživačka grupa Pariške škole ekonomije u izvještaju objavljenom danas, prenosi Hina, pozivajući se na Rojters.
Milijarderi de facto u mnogim zemljama plaćaju porez po daleko nižim stopama nego poreski obveznici skromnijeg imovinskog stanja, jer mogu “parkirati” bogatstvo u fiktivnim kompanijama koje ih štite od poreskih obaveza, navodi grupa u Globalnom izvještaju o poreznoj evaziji.
“Smatramo da je teško opravdati tu [poresku rupu], budući da potkopava održivost poreskih sistema i društvenu prihvatljivost oporezivanja”, rekao je direktor Opservatorija Gabrijel Zucman.
Procjenjuje se da milijarderi u SAD-u plaćaju porez na bogatstvo po stopi od blizu 0,5 posto, a u Francuskoj, zemlji sa generalno visokim porezima, gotovo su oslobođeni te obaveze, napominje institut.
Produbljivanje nejednakosti u pojedinim zemljama već je iznjedrilo zahtjeve da najbogatiji građani plaćaju više poreza, s obzirom na pritisak na javne finansije u uslovima starenja stanovništva, klimatske tranzicije i pandemijskih dugova.
Predlog američkog budžeta za 2024. godinu predviđao je minimalni porez za najbogatije od 25 posto, ali je pao u drugi plan zbog svađe u Kongresu u vezi budžetske potrošnje blokade i limita zaduživanja.
Koordinirana međunarodna inicijativa za oporezivanje milijardera mogla bi donijeti rezultate tek za nekoliko godina, priznaju u institutu, ali podsjećaju na uspješnu borbu protiv bankarske tajne i korporativne prakse prebacivanja dobiti u zemlje sa nižim porezima.
Automatska razmjena podataka o računima od 2018. godine smanjila je iznose u poreskim oazama za dvije trećine, procjenjuje Opservatorija.
Sporazum iz 2021. godine ograničiće manevarski prostor multinacionalnih kompanija za smanjivanje poreznih obaveza knjiženjem dobiti u zemljama sa niskim porezima određivanjem poreznog praga od 15 posto od 2024. godine.
“Mnogi su mislili da je tako nešto nemoguće postići, a sada znamo da je i te kako moguće”, kazao je Zucman.
“Logičan sljedeći korak bila bi primjena tog modela i u oporezivanju milijardera, ne samo multinacionalnih kompanija”, dodao je.
Ako se ne osigura široka međunarodna podrška, inicijativu bi trebao da preuzme “koalicija voljnih”, smatra.
Ukidanje bankarske tajne i minimalni porez na dobit okončali su nadmetanje u snižavanju poreza, ali nisu zatvorili sve “rupe”, ističu autori izvještaja.
Bogati su polaganje novca u poreskim oazama zamijenili kupovinom nekretnina, a kompanije mogu iskoristiti rupe u odredbi o minimalnom porezu od 15 posto.
Vlade se danas sve više nadmeću subvencijama, iako je to manje štetno za njihovu poresku bazu od nadmetanja niskim poreskim stopama, smatraju u Opservatoriju.
