Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je svog ruskog kolegu Vladimira Putina da potpiše prekid vatre kako bi se okončale borbe, dok dvije strane rade na dogovoru sastanka radi stvaranja trajnog mira nakon više od tri godine rata izazvanog potpunom invazijom Moskve na Ukrajinu.
Govoreći danas na brifingu u Kijevu, Zelenski je rekao da bi takav sastanak mogao uključivati turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana i američkog predsjednika Donalda Trampa, pošto dva nedavna kruga razgovora s delegacijama nižeg nivoa nisu uspjela postići napredak u zaustavljanju rata.
„Spremni smo za razmjenu mišljenja, ali mislim da je besmisleno nastaviti diplomatske sastanke u Istanbulu na nivou koji ne rješava ništa dalje“, rekao je Zelenski.
„Moj predlog, za koji vjerujem da ga naši partneri mogu podržati, je da Rusima predložimo prekid vatre dok se lideri ne sastanu… Spremni smo za takav sastanak bilo koji dan“, dodao je.
Govoreći na televizijskom sastanku vlade, Putin je jasno odbacio mogućnosti prekida vatre i samita, te rekao da će Ukrajina „iskoristiti“ pauzu da se naoruža i mobiliše više ljudi za svoje oružane snage.
Putin je takođe optužio Kijev za koordinaciju smrtonosnih „terorističkih napada“ na mostove u pograničnim regijama tokom vikenda. „Kako možemo pregovarati s onima koji se oslanjaju na teror?“, dodao je.
Ranije su ukrajinske vlasti tvrdile da je Rusija „namjerno“ ciljala civilnu infrastrukturu u regiji Sumi, nizom vazdušnih napada u kojima su 3. juna ubijene četiri osobe, a najmanje 20 drugih je ranjeno.
Poziv Zelenskog na sastanak dolazi nakon razgovora 2. juna u Istanbulu – tek druge runde direktnih pregovora između dvije strane u više od tri godine – koji nisu uspjeli pokrenuti proces naprijed.
Delegacije su razmijenile konkretne predloge za okvir mirovnog sporazuma.
Ukrajina je, između ostalog, pozvala na bezuslovni 30-dnevni prekid vatre plus razmjenu svih ratnih zarobljenika, kao i povratak ukrajinske djece za koju Kijev tvrdi da ju je otela Rusija.
Ruski predlog je, u međuvremenu, pozivao na međunarodno priznanje Krima, ukrajinskog poluostrva koji je Moskva anektirala 2014. godine, kao i četiri ukrajinske regije koje su djelimično okupirale ruske snage.
Zelenski je optužio Kremlj da nije ozbiljan u pregovorima o mirovnom sporazumu — optužbu koju su iznijele i mnoge zapadne zemlje – rekavši da je to taktika da se spriječi Vašington da primijeni novu rundu oštrih ekonomskih sankcija Rusiji.
„Učinili su to da bi pokazali Sjedinjenim Državama da pokušavaju biti konstruktivni“, rekao je Zelenski, nazivajući ruski predlog „ultimatumom“.
„Zašto? Da dođe do odlaganja, što zavisi lično od predsjednika Trampa: da li će odgoditi uvođenje sankcija ili ne.“
Odgovarajući na komentare Zelenskog, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov odbacio je optužbu, rekavši da proces direktnih pregovora funkcioniše i da je dao rezultate.
Ukrajinske snage su 1. juna napale desetine bombardera dugog dometa širom Rusije dronovima prokrijumčarenim u drvenim sanducima za transport, koji su prevozili na kamionskim tovarnim prostorima u zemlju, a zatim lansirani sa obližnjih lokacija.
Služba bezbjednosti Ukrajine (SBU) tvrdi da je u napadu pogođeno više od 40 bombardera, što je Zelenski opisao kao „apsolutno briljantan ishod“, dodajući da je priprema operacije trajala više od 18 mjeseci.
Zatim je 3. juna Ukrajina tvrdila da je podvodnim eksplozivom pogodila ključni most koji povezuje Rusiju i Krim, koji je pod okupacijom Moskve.
Lavrov je rekao da Moskva ne bi trebalo da nasjeda na „kriminalne provokacije“ Ukrajine, već bi umjesto toga trebala koristiti pregovore i sva „sredstva“ koja ima da bi postigla svoje ciljeve u Ukrajini.
Kerčki most, dug 19 kilometara, koji prevozi i cestovni i željeznički saobraćaj, izgradila je Rusija i otvoren 2018. godine – četiri godine nakon što je Moskva ilegalno anektirala poluostrvo – i služi kao važna ruta snabdijevanja za ruske snage koje okupiraju dijelove južne Ukrajine.
Oštećen je u ukrajinskim napadima u oktobru 2022. i julu 2023. godine i često je bio zatvaran tokom bezbjednosnih incidenata.
Obraćajući se sastanku Kontakt grupe za odbranu Ukrajine u Ramštajnu, Zelenski je rekao ministrima odbrane NATO-a da Rusija „mora biti prisiljena na diplomatiju“, dodajući da Alijansa ima „sve potrebne alate“ da gurne Rusiju ka miru i učini njenu agresiju protiv Ukrajine „besmislenom“.
