Više od 650 dana zaredom ukrajinski predsjednik Volodimr Zelenski makar jednom dnevno se obraćao naciji, hvaleći ukrajinsku vojsku i potvrđujući odlučnost da će se suprotstaviti ruskoj agresiji. Poruka glasi “napredujemo” sa ciljem održavanja optimizma kod kuće i u inostranstvu, kazala su za “Fajnenšl tajms” tri izvora upućena u njegovu komunikacionu strategiju.
Ta strategija se primjenjuje na svim državnim nivoima, počev od ministarstava i lokalnih administracija do vojnih komandanata i uključuje strogo cenzurisanje loših vijesti poput broja ukrajinskih žrtava i uspješnih ruskih napada.
Međutim, u trenutku kada Ukrajina ne niže uspjehe na frontu ova komunikaciona strategija, prema izvorima FT-a, stvara jaz između predsjedničke administracije i vojnog rukovodstva. Ona takođe više nije dovoljna da obezbijedi pomoć zapada što je bilo jasno i juče prilikom susreta Zelenskog sa američkim poslanicima u Kapitol hilu gdje je uputio apel za nastavak vojne podrške Ukrajini, koji će prema ocjenama Rojtersa naići na skeptičan prijem kod mnogih republikanaca. Ulazeći u zimu, sa desetinama hiljada poginulih Ukrajinaca, velikim budžetskim deficitom i ruskim napredovanjem na istoku, Zelenski traži od Vašingtona pružanje prijeko potrebne vojne i humanitarne pomoći.
Pojedini republikanci, naročito oni bliski bivšem predsjedniku Donaldu Trampu, protive se dodatnoj pomoći za Ukrajinu i postavljaju pitanja o ciljevima rata i načinu trošenja američkog novca, ističe Rojters.
Kod kuće, politički rivali počeli su da otvoreno kritikuju Zelenskog, dok ga je gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko nedavno optužio za autoritarizam, pa čak i uporedio sa ruskim liderom Vladmirom Putinom.
Vojni lideri tvrde da ogroman jaz između zvaničnog narativa i situacije na terenu obeshrabruje i Ukrajince i zapadne partnere. “Treba da budemo realniji… i u vezi sa tim treba da budemo hrabri kao što smo bili 24. februara 2022”, kazala je za FT osoba upućena u komunikacionu strategiju Zelenskog.
Bijela kuća je poručila Kongresu 4. decembra da vlada više neće imati sredstava za naoružavanje Ukrajine nakon kraja godine. Kongres je odobrio preko 110 milijardi za Ukrajinu od početka rata, ali nema novih sredstava otkad su republikanci u januaru preuzeli kontrolu u Predstavničkom domu.
Prema američkim obavještajnim saznanjima “Rusija izgleda vjeruje da će vojni zastoj tokom zime iscrpiti zapadnu podršku Ukrajini” i na kraju dati prednost Rusiji, kazala je juče Edrijen Votson, portparolka Savjeta za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće.
Međutim, Zelenski optimističke poruke vidi kao jedini način da uvjeri skeptike na zapadu i održi povjerenje ukrajinskih preduzeća, ključnog izvora poreskih prihoda za napore u ratu.
“Ako smo pesimisti, ne možemo očekivati da će ljudi nastaviti da razvijaju poslovanje u Ukrajini i nastaviti da plaćaju poreze i nećemo imati dovoljno novca da nastavimo borbu”, kazao je jedan zvaničnik za FT.
Razlike između zvaničnika u Kijevu izbile su na vidjelo prošlog mjeseca kada je šef ukrajinskih oružanih snaga general Valerij Zalužnji u intervjuu za “Ekonomist” iznio otrježnjujuće ocjene stanja na frontu rekavši da je rat u “zastoju”. Njegova iskrenost iznenadila je mnoge Ukrajince, a pojedini zapadni lideri su čak pozvali Kijev tražeći pojašnjenje i pitajući da li su pregovori sada prioritet.
Irina Zolotar, savjetnica i šefica komunikacija bivšeg ministra odbrane Ukrajine Oleksija Reznikova, kazala je za FT da je optimistična strategija prvobitno djelovala, pomažući Ukrajincima da vjeruju u sebe i svoju sposobnost da se odupru invaziji. Međutim, sada je stvorila zbunjujuću narativ u kojem su “očekivanja pretjerana i ne odgovaraju stvarnom stanju stvari”, kazala je Zolotar. Umjesto što medijsko izvještavanje u kojem se navodi da situacija nije tako dobra naziva lažnim vijestima, vlada treba da pokaže balansiran realizam, smatra Zolotar. “Da bi društvo prestalo da gradi kule u vazduhu, i skine ružičaste naočare… potrebno je da prestane da se plaši da izgovori istinu”, istakla je. “Da će pobjeda doći s teškoćama, da je to maraton, dug i iscrpljujući”. Takođe je kazala da se zbog sadašnje strategije javnost na zapadu pita zašto bi uopšte davali novac svojih poreskih obveznika kada će Ukrajina “ionako pobijediti”.
Da bi društvo prestalo da gradi kule u vazduhu, i skine ružičaste naočare potrebno je da prestane da se plaši da izgovori istinu koja glasi da će pobjeda doći s teškoćama, da je to maraton, dug i iscrpljujući, kazala je Irina Zolotar
Drugi savjetnici za komunikaciju tvrde da takva strategija onemogućava Ukrajincima i zapadnom javnom mnjenju da uvidi urgentnost situacije i da podriva povjerenje. Tako su na primjer u saopštenjima o borbi za Bahmut koja su obilovala izrazima poput “tvrđava Bahmut” i “nesalomivi Bahmut” bila izostavljeni podaci o “nevjerovatnom stepenu iscrpljenosti, patnji hiljada porodica, ogromnom broju svakodnevnih žrtava”, kazao je jedan bivši zaposleni.
Zelenski nikada zvanično nije priznao povlačenje Ukrajine iz Bahmuta, a u junu je Ministarstvo odbrane predstavilo nastavak napada ukrajinskih snaga sa ivice grada kao dokaz da ta bitka nije izgubljena.
Vijesti o ratu stižu do ukrajinske javnosti preko društvenih mreža i prenose se uprkos cenzuri, kazala je za FT Oksana Romanjuk, direktorka ukrajinskog Instituta za masovne informacije. “Ukoliko uopšte nema negativnih informacija, to će uništiti povjerenje u vladu”.
Romanjuk je ukazala na sve slabiju gledanost ukrajinskog nacionalnog “Teletona” – informativne emisije koja se emituje na glavnim kanalima, kao i na nedavnu anketu koju je sproveo američki međunarodni republikanski institut koja pokazuje pad podrške Zelenskom.
Marina Brilova, 61-godišnja ukrajinska profesorica jezika, kazala je da nije gledala “Teleton” od prvih dana invazije, ali da razumije predsjednikovu potrebu da motiviše naciju.
“Ja spadam među one koji bi voljeli da dobijaju pozitivne vijesti, ali nemoguće je živjeti bez realnosti”, kazala je ona za FT.
