Ukrajina proglasila vanredno stanje u oblasti energetike

Ukrajina proglasila vanredno stanje u oblasti energetike

Ukrajinski državni energetski gigant Ukrenergo proglasio je u petak vanredno stanje usred izvještaja o novom talasu ruskih raketnih udara na kritičnu infrastrukturu zemlje. Operater je saopštio da je zabeležio pad potrošnje električne energije za više od 50 odsto širom zemlje, pri čemu je situacija predstavljala „kvar sistema“.

U petak ujutro objavljena je uzbuna za vazdušni napad za sve dijelove Ukrajine, pošto su lokalni mediji i vlasti izvjestile o eksplozijama u različitim gradovima i regionima, uključujući i prijestonicu Kijev.

Gradonačelnik grada Harkova na istoku Ukrajine Igor Terehov rekao je da je udarima naneta „kolosalna“ infrastrukturna šteta. Napad je „primarno uticao na energetski sistem“, tvrdi zvaničnik u Telegramu.

Sličan izveštaj o napadu izneo je i gradonačelnik grada Krivog Roga na jugu Ukrajine Aleksandar Vikul, koji je potvrdio „nekoliko“ raketnih udara u tom regionu. Sajt „energetske infrastrukture“ je „uništen“ napadom, rekao je Vikul u postu Telegrama, ne otkrivajući tačnu prirodu pogođenog sajta.

Najveći ukrajinski privatni energetski operater, DTEK, takođe je prijavio napad na jednu od svojih lokacija, koja je na kraju „ozbiljno oštećena“ i isključena iz mreže. Ova lokacija je više puta ranije bila izložena raketnim napadima, istakla je kompanija.

Međutim, donekle u suprotnosti sa izveštajima energetskih operatera i lokalnih vlasti, ukrajinska vojska tvrdi da je bila izuzetno uspešna u odbrani od udara. Prema zvaničnim podacima, Ukrajina je presrela oko 60 raketa od 76 za koje se tvrdi da ih je ispalila Rusija.

Ruska vojska je do sada ćutala na salve i nije dala svoj izvještaj o napadu.

Poslednjih nedjelja Rusija je pojačala svoje vazdušne napade na kritičnu infrastrukturu Ukrajine, u više navrata ispalivši masivne rakete i dronove samoubice širom zemlje. Ovo je usledilo nakon što je Kijev pokrenuo nekoliko sabotažnih operacija protiv civilne infrastrukture u Rusiji, uključujući bombardovanje Krimskog mosta. Obični Ukrajinci i najviši zvaničnici naveli su napad na most, a Moskva je za incident direktno okrivila vojnu obaveštajnu službu Kijeva i njegove zapadne pristalice.