Grupa senatora iz obje stranke izašla je sa novim predlog bezbjednosti vrijednim 118 milijardi dolara, koji bi obuhvatio milijarde dolara nove pomoći Ukrajini i Izraelu, humanitarnu pomoć za civile, ali i sredstva namijenjena reformama imigracionog sistema zbog krize na granici SAD i Meksika.
Lider većine u Senatu, demokrata Čak Šumer zakazao je glasanje za srijedu, ali nije sigurno da će predlog proći. On je rekao da je ovaj zakon „veoma važan korak ka jačanju američke nacionalne bezbjednosti, spolja i unutar granica“. Lider republikanske manjine Mič Mekonel takođe je nagovijestio da je spreman da podrži predlog.
Ali, predsjedavajući Predstavničkog doma, republikanac Majk Džonson rekao je da predlog neće neće proći u donjem domu Kongresa, čak i da bude usvojen u Senatu.
„Ovaj predlog je još gori nego što smo očekivali i neće ni blizu okončati katastrofu na granici koju je predsjednik stvorio“, napisao je Džonson na društvenoj mreži Eks.
Pregovarači u Senatu su pokušali da spoje zahtijeve demokrata – da se da još novca Ukrajini u borbi sa Rusijom, kao i zahtjeve republikanaca – da se riješi problem ilegalnih imigranata na južnoj granici SAD.
Republikanci i bivši predsjednik Donald Tramp su kritikovali predlog Senata i tvrde da ne daje rješenja za krizu na granici. Predsjednik Džo Bajden je, s druge strane, pohvalio dogovor u Senatu i rekao da „obuhvata najteži, ali i najpošteniji paket reformi granične bezbjednosti u proteklih nekoliko decenija“.
„Sada republikanci u Predstavničkom domu treba da odluče – da li žele da riješe problem ili žele da se igraju politike na granici? Ja sam odlučio i spreman sam da riješimo problem. Spreman sam da obezbjedim granicu“.
Značajan dio se odnosi na nacionalnu bezbjednost SAD i saveznika.
Za pomoć Ukrajini je predviđeno 60 milijardi dolara. Izrael bi dobio 14 milijardi dolara, a 10 milijardi bi išlo za humanitarnu pomoć civilima u ratovima u Ukrajini, Pojasu Gaze i Zapadnoj obali.
Oko 2,4 milijarde dolara biće namijenjeno borbi protiv napada Huta u Crvenom moru, a 8,4 milijarde za borbu protiv kineske agresije u Indo-Paficiku.
Za potrebe jačanja bezbjednosti južne granice SAD i reformu imigracionog sistema namijenjeno je 20 milijardi dolara – čime se omogućava da se zaposli još ljudi koji će razmatrati zahtjeve za azil i agenata koji će voditi računa o bezbjednosti granice.
Predlog uključuje i brže procesiranje zahtjeva tražilaca azila koji ulaze u SAD iz Meksika – u roku od 90 dana, kao i mogućnost izdavanja radnih dozvola za one koji prođu inicijalne provjere. Razgovori o azilu bi trebalo da se dese nekoliko dana po ulasku u SAD, a konačne odluke da se donesu za nekoliko mjeseci. Sada taj proces traje godinama.
Značajan dio je i ovlašćenje predsjedniku da zatvori granicu ako broj dnevnih prelazaka bude 5.000 pet dana zaredom, kao i ovlašćenje da automatski izbaci one koji uđu ilegalno – bez da im se pruži prilika da zatraže azil. Migrantima će svakako biti omogućeno da zatraže azil na bilo kom legalnom graničnom prelazu, ali i to pravo će biti ukinuto ako broj ilegalnih prelazaka bude visok.
Azil se nudi onima koji bježe od progona zbog rase, religije, političkih stavova ili članstva u nekoj organizaciji. Migranti koji dođu u SAD moraće da dokažu da imaju osnov za azil, a automatski će biti odbijani oni koji imaju policijski dosije.
Ovim predlogom se takođe predviđa širenje programa za praćenje migrantskih porodica koje uđu u Ameriku, dok traju bezbjednosne provjere.
Neke progresivne demokrate i oni koji su iz latino populacije ocjenjuju da ovaj predlog šteti migrantima koji traže azil, ali istovremeno pomaže onima koji su već u SAD. Lokalnim programima – poput smještaja za migrante – daje se 1,4 milijarde dolara, a ubrzava se i davanje radnih dozvola za one koji čekaju odluku o azilu.
Ovim zakonskim predlogom se takođe odobravaju sankcije i sredstva za borbu protiv pranja novca i krijumčarenja fentanila u SAD.
Zakon, međutim, ne sadrži odredbe zaštite od deportacije za one migrante kojima nije odobren ostanak – što se inače nalazilo u prethodnim predlozima Senata.
Izbeglice iz Avganistana, koje su tokom rata radile sa vojskom SAD, takođe su tema ovog predloga. Oko 76.000 njih je došlo u Ameriku pošto su talibani preuzeli vlast u avgustu 2021. Daje im se prilika da, ako ispune uslove, apliciraju za američko državljanstvo i reguliše im se zakonski boravak u SAD.
