U ponedjeljak, na drugi dan Uskrsa koji se praznovao i po Julijanskom i po Gregorijanskom kalendaru, okončan je kratki i iznenadni prekid vatre koji je proglasio ruski predsjednik Vladimir Putin. Trajao je jedva trideset sati.
U tom periodu Kijev i Moskva neprestano su se međusobno optuživali za kršenje prekida vatre i napade. Nakon toga je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao da se prekid produži u 30-dnevno primirje, na šta je Putin odgovorio da je Moskva otvorena za razgovore, „čak i bilateralno“.
DW analizira tajming, motive i ishod te pauze u ratu u Ukrajini koja je bila kratkog vijeka.
Rusija je inicirala prekid paljbe. Predsjednik Putin ga je najavio samo dva sata uoči početka. Tvrdio je da je odluka donijeta iz „humanitarnih razloga“.
Potom je Zelenski optužio Putina da se igra ljudskim životima, ali se ipak saglasio s prekidom oružanih dejstava.
Većina stanovnika Kijeva koji su govorili za DW bili su skeptični prema Putinovom navodnom humanitarnom gestu. „Ne vjerujem ni sekunde. Putin nikada ne drži riječ. Ovo je farsa“, rekla je jedna građanka.
Volodimir Fesenko, šef Centra Penta za primijenjene političke studije, tvrdi u razgovoru za DW da je Rusija svesno provocirala borbe tokom prekida vatre i iskoristila pauzu da pokrene talase napada u nekim oblastima.
Zelenski je u ponedjeljak na društvenoj mreži Telegram napisao da je Rusija tokom 30 sati narušila liniju fronta 2.935 puta.
Dodao je da Kremlj nije odgovorio na predlog o tridesetodnevnom prekidu vatre, te dodao da će ukrajinska armija odgovarati „simetrično“.
„Na tišinu ćemo odgovoriti tišinom. Kao odbrana od ruskih napada, biće naših napada“, naveo je Zelenski.
Portparol Kremlja Dimitrij Peskov rekao je da predsjednik Putin nije dao naređenje da se produži „uskršnji prekid vatre“.
U odgovoru na predlog američkog Stejt dipartmenta da se prekid vatre produži, portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova optužila je Kijev da je kršio i ovu kratku pauzu u borbama.
Mnogi poznavaoci prilika ukazali su da je između Putinove najave i početka prekida vatre prošlo svega dva sata – veoma kratak rok za Ukrajinu da se tehnički pripremi.
Fesenko misli da je iznenadno i jednostrano proglašenje trebalo da bude zamka za Ukrajinu koja je morala da ekspresno donese političku odluku i izda naređenja vojsci.
„Razumije se da Ukrajina i nije mogla da otpočne prekid vatre u 18:00, čak i da je htjela. To bi naprosto bilo nemoguće“, kaže Fesenko.
Prekid borbi oko Uskrsa zapravo je ideja američkog predsjednika Donalda Trampa. On je prošle sedmice prijetio da će prekinuti napore da se postigne mir u Ukrajini i povući se iz pregovora ukoliko ne vidi spremnost obje strane da se dogovore.
Politički analitičari s kojima je DW razgovarao ubijeđeni su da je želja da se pregovori nastave podstakla Putina da objavi prekid vatre.
Nikolaj Petrov, gostujući istraživač na Njemačkom institutu za međunarodne i bezbjednosne poslove u Berlinu, vjeruje da je Putin nastavio da igra igru sa Trampom.
„Prekid vatre, makar i tih trideset sati, tempiran je tačno za Uskrs kako su Amerikanci i tražili. To izgleda dobro (za Kremlj). Posebno jer inicijativa stiže iz Rusije i posebno jer ih zapravo ni na šta ne obavezuje.“
Dva sata prije isteka prekida vatre, Tramp je na društvenim mrežama izrazio nadu da će Rusija i Ukrajina „postići dil ove sedmice“. Obećao je da bi tako obje zemlje obezbijedile sebi „velike poslove“ sa SAD.
Posmatrači su saglasni da Tramp pokušava da SAD izvuče iz konflikta, ali različito odgovaraju na pitanje koliko mu je zapravo stalo do mira između Ukrajine i Rusije.
„Trampovo stajalište nije da postigne mir u Ukrajini po svaku cijenu, već da izvuče Sjedinjene Države iz rata“, kaže Petrov za DW.
Fesenko s druge strane misli da će Tramp biti ohrabren time što mu je Putin prekidom vatre makar donekle izašao u susret. Sada će američki predsednik tražiti još više, smatra Fesenko – kompletni prekid vatre.
