Pad ukrajinskog grada Avdijevke na liniji fronta u ruke ruskih snaga intenzivirao je reakcije u Sjedinjenim Državama, kako demokrata tako i republikanaca, o tome da li bi vojna pomoć od 60 milijardi dolara za Ukrajinu – koja je zaustavljena u Kongresu – mogla da omogući Kijevu da potisne rusko napredovanje i preuzme zamah od Moskve.
U saopštenju Bijele kuće se navodi da je predsjednik Džo Bajden u telefonskom razgovoru sa ukrajinskim predsjednikom, Volodimirom Zelenskim, u subotu povezao gubitak uporišta Avdijevke u jugoistočnoj Donjeckoj oblasti sa zaustavljenom američkom pomoći Ukrajini.
Ukrajinsko povlačenje iz Avdijevke – skoro dvije godine od dana kada je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu – uslijedilo je „nakon što su ukrajinski vojnici morali da racionalizuju municiju zbog smanjenih zaliha kao rezultat neaktivnosti Kongresa, što je rezultiralo prvim značajnim dobitkom Rusije u posljednjih nekoliko mjeseci“, navodi se u saopštenju.
Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da su njihove trupe napredovale 8,6 km u tom dijelu linije fronta dugog 1.000 kilometara i da ruske trupe napreduju poslije smrtonosnih uličnih bitaka koje su grad ostavile gotovo nenaseljenom ruševinom.
U nedjeljama uoči pada Avdijevke, Asošiejted pres je intervjuisao više od deset ukrajinskih komandanata, među kojima i komandante artiljerijskih jedinica, u najintenzivnijim borbenim zonama u ratu.
Rekli su da su nestašice, koje su mučile ukrajinske snage od početka potpune ruske invazije, postale akutne prošle jeseni. Rekli su da su sve manje zalihe dalekometne artiljerije koju je isporučio Zapad spriječile ukrajinske snage da napadaju važne ciljeve duboko iza ruskih linija, gdje su se nakupile teška oprema i vojnici.
Uprkos ogromnoj podršci većine demokrata i skoro polovine republikanaca paketu, predsjednik Predstavničkog doma SAD, Majk Džonson, insistira da se neće „žuriti“ sa odobravanjem paketa strane pomoći vrednog 95,3 milijarde dolara koji je prošle nedjelje odobrila dvopartijska većina u Senatu, a koji uključuje 60 milijardi dolara u pomoć Ukrajini.
Džonson je rekao da lično podržava pomoć Ukrajini, ali on predvodi većinu krajnje desnice koja je bliže izolacionističkoj ideologiji bivšeg predsjednika Donalda Trampa i, sve više, nepristrasnim pristupom prema agresiji ruskog predsjednika Vladimira Putina, prenosi AP.
U intervjuu za Foks njuz, demokratski senator Majkl Benet založio se za pomoć rekavši: „Samo je dopremite tamo“.
„Upravo su imali svoj prvi poraz Ukrajinca od prošlog maja, dijelom kao rezultat činjenice da su ih Rusi nadmašili 10:1. Možemo da im pomognemo u rješavanju tog problema i trebalo bi“, rekao je Benet.
Ali senator Džej Di Vens, republikanac i Trampov saveznik, rekao je da je „problem u Ukrajini… to što nema jasne krajnje tačke“ i da SAD ne prave dovoljno oružja da podrže ratove u istočnoj Evropi, na Bliskom istoku i za „potencijalno nepredviđenu situaciju u istočnoj Aziji“.
Ako paket prođe, „to neće suštinski promijeniti stvarnost na bojnom polju“, rekao je Vens, ističući da američki proizvodni kapaciteti imaju svoja ograničenja.
„Možemo li poslati nivo naoružanja koji smo poslali u posljednjih 18 mjeseci“, upitao je. „Jednostavno ne možemo. Bez obzira koliko čekova napiše američki Kongres, tu smo ograničeni“.
U intervjuu za Si-En-En u nedelju, bivša republikanska članica Kongresa, Liz Čejni, rekla je da bi Kongres trebalo da usvoji dvopartijski zakon koji je hitno potreban Ukrajincima i dodala da predsjedavajući Predstavničkog doma Džonson ima moć da to ostvari.
„Ako bi danas želio da objavi da će ponovo pozvati Predstavnički dom na sjednicu, mogao bi da stavi prijedlog zakona koji je već prošao u Senatu na glasanje sjutra, da bude na stolu Džoa Bajdena do sjutra uveče i pomoć koja treba da bude prebačena u Ukrajinu“.
Na globalnoj bezbjednosnoj konferenciji u Minhenu u subotu, Zelenski je pozvao saveznike da riješe problem nedostatka oružja i izrazio nadu da će američki Kongres donijeti „mudru odluku“ u odobravanju odloženog velikog paketa pomoći Ukrajini.
On je pohvalio svoje trupe zbog „iscrpljivanja“ ruskih snaga u Avdijevki i sugerisao da je povlačenje djelimično uzrokovano nedostatkom naoružanja.
U međuvremenu, ukrajinske vlasti saopštile su u nedjelju da su otvorile istragu o navodnoj pucnjavi ruskih snaga na šest nenaoružanih ukrajinskih vojnika u zauzetom gradu Avdijevki i dvojicu u jednom selu u istom regionu.
Tužilaštvo u Donjecku je saopštilo da se na video-fragmentu koji je snimio dron vidi kako ruski vojnik puca u dva zarobljena ukrajinska vojnika iz neposredne blizine u selu Vesele.
„Ne željeći da zarobljenike ostavi žive, okupator ih ubija automatskim oružjem“, dodala je kancelarija, ne navodeći kada se incident dogodio.
Rojters nije mogao odmah da provjeri video ili druge detalje naloga ukrajinskog tužioca i vojske.
Ukrajina je u nedjelju ujutro oborila 12 bespilotnih letjelica Šahed, lovac-bombarder Su-34 i raketu Kh-59, saopštile su njene vazduhoplovne snage. Avion je oboren iznad istočne Ukrajine, dok su bespilotne letjelice i rakete oborene u Černigovskoj, Sumskoj, Poltavskoj, Kirovogradskoj i Dnjeprovoj oblasti.
