Avioni F-16, iz Danske i Holandije, „letjeće na ukrajinskom nebu ovog ljeta da bi osigurali da Ukrajina može da nastavi da se efikasno brani od ruske agresije“, izjavio je američki državni sekretar Entoni Blinken.
Države članice NATO su danas objavile da su počele da prebacuju borbene avione F-16 u Ukrajinu dok njihovi lideri u Vašingtonu pokušavaju da prevaziđu političke neizvjesnosti svog istorijskog samita.
Avioni F-16, iz Danske i Holandije, „letjeće na ukrajinskom nebu ovog ljeta da bi osigurali da Ukrajina može da nastavi da se efikasno brani od ruske agresije“, izjavio je američki državni sekretar Entoni Blinken.
Bijela kuća je precizirala da su se Belgija i Norveška obavezale da će obezbijediti drugo naoružanje.
Pošto su sa prethodne večeri proslavili 75. godišnjicu zapadne vojne alijanse, lideri država tog saveza treba da se sastanu u okviru Sjevernoatlantskog savjeta, najvišeg političkog tijela NATO, da bi razgovarali o uslovima povećane podrške Ukrajini, suočenoj sa sve većim baražima ruskih projektila.
Predsjednik SAD Džozef Bajden je u utorak uveče potvrdio da će saveznici Ukrajini takođe dati pet dodatnih sistema protiv-vazduhoplovne odbrane, uključujući četiri baterije tipa „Patriot“ čije su rakete zemlja-vazduh posebno efikasne u presretanju ruskih balističkih projektila.
Ove sisteme glasno zahtijeva ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski koji je takođe u Vašingtonu. On je u utorak zahvalio saveznicima za „snažnu izjavu“ podrške, pozivajući ih da ne smanjuju oprez dok čekaju rezultate novembarskih izbora u Sjedinjenim Državama.
Njemačka, Holandija, Rumunija i Italija takođe treba da daju doprinos.
„Vrijeme je da izađemo iz sjenke, donesemo čvrste odluke, radimo, djelujemo i ne čekamo novembar ili bilo koji drugi mjesec“, rekao je ukrajinski predsjednik u utorak u govoru u Institutu Ronalda Regana u Vašingtonu.
„Rusija neće pobijediti“, snažno je obećao Bajden (81) u dugo očekivanom govoru poslije nastanka sumnji (četiri mjeseca prije američkih predsjedničkih izbora) u njegovu sposobnost da „brani boje demokratskog tabora“.
Rusija je nedavno pojačala raketne napade na Ukrajinu, uključujući razaranje najveće dječije bolnice te zemlje u Kijevu. Ruske rakete su uništile polovinu ukrajinskih kapaciteta za proizvodnju električne energije.
Saveznici su se obavezali da će obezbijediti druge „Patriote“ ili ekvivalentne rakete „ove godine“ i „desetine“ taktičkih sistema protiv-vazduhoplovne odbrane „narednih mjeseci“, rekao je američki predsjednik.
Više od dvije godine od početka ruske invazije na Ukrajinu, ta podrška se „ne podrazumijeva“, podsjetio je odlazeći generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg u utorak uveče tokom proslave godišnjice Atlantske alijanse u Auditorijumu Endrju V. Melona, gdje je prije 75 godina potpisan Atlantski ugovor kojim je osnovana istoimena organizacija.
„Nema besplatnih opcija sa agresivnom Rusijom kao susjedom“, rekao je on, podsjetivši da bi „najveći trošak i najveći rizik bio da Rusija pobijedi u Ukrajini“.
Šefovi država i vlada doputovali su u glavni grad SAD u utorak, osim predsjednika Francuske Emanuela Makrona, koga očekuju tek danas. On će pokušati da reafirmiše svoje mjesto na međunarodnoj sceni, ali su partneri Francuske zabrinuti zbog njegovog slabljenja na nedavnim parlamentarnim izborima, kao i prije toga, na evropskim.
Samit u Vašingtonu je u atmosferi političke neizvjesnosti u Sjedinjenim Državama, gdje predsjednik Bajden ima mnogo posla da suzbije „pobunu“ poslanika svojih Demokrata koji ga pozivaju da napusti trku za drugi mandat u novembru protiv Donalda Trampa.
Nad samitom visi sjenka tog bivšeg republikanskog predsjednika koji je često bio kritičan prema NATO i čije primjedbe kao da su oslabile princip uzajamne pomoći predviđen Članom 5. ugovora te organizacije.
„Očekujem da će, bez obzira na ishod izbora, Sjedinjene Države ostati snažan i lojalan saveznik u NATO“, izjavio je danas Stoltenberg.
Donald Tramp se nije uzdržavao da komentariše ovaj samit, uvjeravajući u utorak da bez njega „sada vjerovatno više ne bi bilo NATO“. On smatra sebe zaslužnim za obavezu Evropljana da više troše na svoju odbranu.
Pored zasjedanja Sjevernoatlantskog savjeta, na programu su večeras posebne večere za lidere i za ministre spoljnih poslova i odbrane.
Premijer Mađarske Viktor Orban koji je predsjedavajući EU, imaće priliku da iznese svoje nezadovoljstvo pošto su njegove posjete Moskvi i Pekingu veoma loše prihvaćene, posebno u Vašingtonu.
Ukrajinski predsjednik bi trebalo da se sastane sa nekim od zvaničnika, prije no što učestvuje na Savjetu NATO-Ukrajina u četvrtak, posljednjeg dana samita.
Ukrajina je željela zvaničan poziv za pristupanje NATO, ali će ipak morati da sačeka suočena sa protivljenjem nekoliko zemalja, uključujući i SAD.
S druge strane, trebalo bi da pozdravi to što sada ima obećanje da je pristupanju Ukrajine NATO-u „nepovratno“, rekao je jedan diplomata, precizirajući međutim da će biti dodati određeni uslovi.
