Veliki ustupak je zarad prekida rata s Rusijom učinio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pristankom da se „privremeno odrekne“ ukrajinskih teritorija koje drži ruska vojska, ali teško da će zauzvrat dobiti tražena bezbjednosna jemstva ulaskom u NATO.
To je ocjena mnogih medija i analitičara u Evropskoj uniji koji prenose da većina evropskih članica ima i drugačije zamisli o bezbjednosnim garancijama Ukrajini, o čemu će danas i sutra raspravljati šefovi diplomatija NATO.
Nova šefica diplomatije EU Kaja Kalas je prilikom prve posjete Kijevu izjavila da Evropska unija mora „koliko god bude potrebno“ pomagati Kijev da bi „Ukrajina dobila rat“ i da su navodno i neke članice Unije spremne da u Ukrajinu upute trupe.
Francuski list „Mond“ navodi da „Evropljani traže druga rješenja osim stavljanja pod zaštitu NATO djela Ukrajine koji nisu zauzele ruske trupe“, a to potvrđuje i donedavni generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg koji podvlači da postoje i „druge opcije za naoružavanje i podršku Ukrajincima“.
„Mond“ dodaje da „diplomate u NATO već mjesecima predočavaju da su mali izgledi da Ukrajina dobije poziv za članstvo u ovu vojnu organizaciju…više članica Atlantskog saveza, uključujući Ameriku i Njemačku, su stavili do znanja da ne žele da budu uvučene u rat s Rusijom“.
Analitičar njemačkog sajta „Tagešau“ ukazuje na to da se „pitanje kako obezbijediti prekid vatre u Ukrajini postavlja u kontekstu predstojeće promjene vlasti u Sjedinjenim Američkim Državama“.
„Donald Tramp bi, kao predsjednik, mogao pokušati da primora Ukrajinu i Rusiju na pregovore“, ističe „Tagešau“.
„Ukrajini bi“, dodaje njemački sajt, „mogao zaprijetiti obustavom vojne pomoći u slučaju odbijanja, dok bi ruskog predsjednika Vladimira Putina mogao pritisnuti da sjedne za pregovarački sto prijetnjom da će dodatno pojačati vojnu pomoć Kijevu“.
Ali s one strane okeana, list „Vašington post“ javlja da „mnogi američki zvaničnici predočavaju da bi u roku od par mjeseci Ukrajina mogla biti primorana da uđe u pregovore s Rusijom oko obustave rata uz odricanje od dijela teritorije“.
Nova visoka predstavnica EU, po krajnje tvrdim stavovima prema Moskvi poznata bivša estonska premijerka Kaja Kalas, priznaje da je sve teže u EU postići jedinstvo oko jačanja materijalne podrške Ukrajini.
„Ovaj rat već traje neko vrijeme i“, kaže ona, „sve teže ga možemo objasniti našim sugrađanima“.
Poljski nedjeljnik „Polska“ piše da je za Kijev „teritorijalna cjelovitost dugo, bar zvanično, bio tabu, mada su ukrajinske diplomate bili saglasni da se Donbas i Krim ne mogu povratiti u neko dogledno vrijeme“.
Analitičari i mediji u EU ukazuju na to da je jasno da Kijev ima velike teškoće da zadrži dalje prodore ruskih trupa, da je oštra zima na pragu, a ukrajinska vojska nema dovoljno ljudstva i naoružanja.
Italijanski list „Stampa“ govori i da je to „priznanje da prijeti još jedna zima pod bombama, hladnoćom i mrakom…sad je prvi put i preko polovine Ukrajinaca izjavilo da je za obustavu vatre i pregovore“.
Holandski list „Volkskrant“ zaključuje da „sve govori da se Evropa sad mora pripremiti da mnogo direktnije bude uključena u bezbjednost Ukrajine poslije mirovnog sporazuma „.
Mnogi mediji u EU su prenijeli i izjavu šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova da u sadašnjoj situaciji Moskva ne prihvata obustavu vatre jer smatra da bi to samo dalo vremena zapadnim partnerima Kijeva da jače naoružaju i oporave ukrajinsku vojsku.
U izvještajima se ipak podsjeća na to da je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da je spreman je da razgovara s novoizabranim američkim predsjednikom Donaldom Trampom o kraju rata u Ukrajini.
Putin je kazao da Kijev odustane od želje da se pridruži NATO, ruski izvori su nezvanično prenijeli da bi Kremlj bi mogao da pristane na zamrzavanje sukoba duž prve linije borbe.
Iako Rusija, kako je objašnjeno, neće prihvatiti pridruživanje Ukrajine NATO ili prisustvo NATO trupa na ukrajinskom tlu, otvorena je za razgovor o sigurnosnim jemstvima za Kijev.
