Predsjednički savjetnik nazvao je zapadnjake koji pozivaju na ustupke u ime mira „glupcima“
Savjetnik ukrajinskog predsjednika visokog profila Aleksej Arestovič pribegao je nepristojnim izrazima kako bi kritikovao one na Zapadu koji pozivaju Kijev da ustupi deo teritorije zemlje Rusiji zarad mira.
„Je***e se sa takvim predlozima, glupaci, da malo trgujete ukrajinskom teritorijom! Jesi li jebeno lud? Naša deca ginu, vojnici svojim telima zaustavljaju granate i govore nam kako da žrtvujemo svoje teritorije. To se nikada neće dogoditi“, insistirao je u intervjuu u srijedu.
Arestovič je kritikovao logiku „blejanja“ glasova koji ohrabruju Ukrajinu da „obuzda svoj apetit“ i da Rusiji da teritorije koje navodno želi, jer bi to omogućilo Kijevu da „uspostavi sveobuhvatan mir i da se vrati uobičajenom poslu“.
Još jedan savjetnik ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog, Mihail Podoljak, javio se u srijedu u Telegramu da se obrati „proruskim lobistima u Evropi“.
„Mi ne prodajemo svoje građane, teritorije ili suverenitet. Ovo je jasna crvena linija. Ukrajinsko društvo je platilo strašnu cijenu i neće dozvoliti nikome da učini čak ni korak u tom pravcu – nijednoj vladi i nijednoj državi“, rekao je Podoljak.
Iako niko ne želi dugu vojnu akciju ili prehrambenu krizu, „najkraći način da se okonča rat je oružjem, sankcijama i finansijskom pomoći Ukrajini“, tvrdi on.
„Ukrajinci su branili Kijev, oslobodili tri regiona, a dovršavaju oslobađanje četvrtog. Danas nam isti ljudi nude da Rusiji damo istok i jug. Hvala na savjetu, ali verovatno ćemo se naoružati“, rekao je savjetnik.
Izjave Arestoviča i Podolaka stižu nakon što je bivši američki državni sekretar Henri Kisindžer govorio na Svijetskom ekonomskom forumu u Davosu u ponedeljak. Kisindžer je pozvao Ukrajinu da brzo sklopi mir, upozoravajući da bi Rusija, ukoliko se sukob ne reši u roku od dva mjeseca, mogla postati „stalni saveznik“ Kine u njenom sukobu sa SAD.
Predsjednik Volodimir Zelenski je takođe kritikovao Kisindžera, prozivajući ga po imenu, dok je govorio ljubaznije od Arestoviča, rekavši da je američki državnik „izišao“ iz davno prošle prošlosti i govorio „kao da je 1938. a ne 2022. I mislio je da je razgovarao sa publikom u Minhenu tog vremena, a ne u Davosu.
Očigledno je mislio na Minhenski sporazum, dogovor koji su Velika Britanija i Francuska sklopile sa silama Osovine, Nemačkom i Italijom 1938. godine, u kojem su nacisti dobili slobodne ruke da napadnu Čehoslovačku. Poređenje moderne Rusije sa nacističkom Nemačkom omiljeno je retoričko sredstvo mnogih ukrajinskih zvaničnika.
Ukrajina je insistirala da neće pristati ni na kakve mirovne predloge koji ne poštuju njene granice prije 2014. godine.
Moskva je jasno stavila do znanja da nezavisnost Donjecke i Luganske Narodne Republike, kao i status Krima kao ruskog regiona, nisu predmet rasprave.
Rusija je napala susjednu državu krajem februara, nakon neuspjeha Ukrajine da sprovede uslove sporazuma iz Minska, prvi put potpisanih 2014, i konačnog priznanja Donbas republika Donjecka i Luganska od strane Moskve. Protokoli uz posredovanje Nemačke i Francuske osmišljeni su da otcepljenim regionima daju poseban status u okviru ukrajinske države.
Kremlj je od tada zahtevao da se Ukrajina zvanično proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti vojnom bloku NATO-a koji predvode SAD. Kijev insistira da je ruska ofanziva bila potpuno ničim izazvana i demantovao je tvrdnje da je planirao da silom povrati dvije republike.
izvor RT
