Ukrajina bi mogla pristati da obustavi borbe i ustupi teritoriju koju već drži Rusija, u sklopu plana za mir koji podržava Evropa, piše Dejli Telegraf.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, prema pisanju britanskog lista, rekao je evropskim liderima da moraju odbaciti bilo kakav sporazum koji bi predložio Donald Tramp, a prema kojem bi Ukrajina ustupila dodatnu teritoriju – ali da Rusiji može biti dopušteno da zadrži dio zemlje koji je već zauzela.
To bi značilo zamrzavanje linije fronta na trenutnim pozicijama i de fakto predaju teritorija koje Rusija drži u Lugansku, Donjecku, Zaporožju, Hersonu i na Krimu.
Ublažavanje pregovaračke pozicije dolazi uoči razgovora između Trampa i Vladimira Putina u petak na Aljasci.
„Plan se može odnositi samo na trenutne pozicije koje drže vojske“, rekao je jedan zapadni zvaničnik, opisujući užurbanu vikend-diplomatiju između Kijeva i njegovih saveznika, piše list.
Ukrajina i Evropa sve su zabrinutije da bi Tramp i Putin mogli pregovarati o okončanju dugotrajnog rata mimo Zelenskog.
„Imam mnogo strahova i mnogo nade“, rekao je u ponedjeljak poljski premijer Donald Tusk. Dodao je da su američki zvaničnici obećali da će se konsultovati s evropskim liderima prije sastanka Trampa i Putina.
Najveća zabrinutost u Evropi izazvao je navodni mirovni plan koji podržava Moskva, a koji uključuje zamrzavanje linija fronta na jugoistoku Ukrajine ako Kijev pristane da se povuče iz dijelova Donjecka i Luganska koje još kontroliše.
Evropski diplomati navode da nije bilo značajne promjene u ukupnim ratnim ciljevima Putina, koji teži da sruši prozapadnu ukrajinsku vladu i zamijeni je proruskih režimom.
Prema izvještaju Instituta za proučavanje rata sa sjedištem u Vašingtonu, Rusija i dalje cilja na „potpunu kapitulaciju“ Kijeva, uključujući blokiranje članstva u NATO-u i demilitarizaciju zemlje.
U ponedjeljak uveče, Zelenski je rekao da nema znakova da se Rusija sprema da okonča rat, uprkos predstojećim mirovnim pregovorima.
„Naprotiv, oni raspoređuju svoje trupe i snage na način koji ukazuje na pripremu novih ofanzivnih operacija“ kazao je, pozivajući se na izvještaje ukrajinske obavještajne službe.
Ukrajina, iako spremna da ustupi dio teritorije, piše Dejli Telegraf, pristala bi na mirovni sporazum samo ako dobije snažne bezbjednosne garancije u vidu isporuka oružja i puta ka članstvu u NATO-u.
Evropske prijestonice odlučile su da podrže viziju Kijeva o eventualnoj teritorijalnoj razmjeni kako bi uvjerile Trampa da postoji jedinstven stav „Ukrajina plus Evropa“ koji odbacuje ustupke za teritoriju koju Ukrajina drži.
„Evropljani sada razumiju svoju ulogu kao podršku Ukrajini u smislu diplomatskih pregovora“, rekao je zapadni zvaničnik. „To je podstrek za moral i jača pregovaračku poziciju Ukrajine kako se ne bi osjećala usamljeno“.
„Za Poljsku i naše partnere jasno je da se državne granice ne mogu mijenjati silom“, rekao je Tusk na konferenciji za medije u ponedjeljak. „Ruski rat protiv Ukrajine ne smije donijeti koristi agresoru“.
Francuski predsjednik Emanuel Makron i Fridrih Merc iz Njemačke dali su slične izjave tokom vikenda u znak podrške tvrdom stavu protiv teritorijalnih ustupaka.
Zajednička deklaracija lidera Evropske komisije, Francuske, Italije, Ujedinjenog Kraljevstva, Poljske i Finske navodi da „trenutna linija kontakta treba biti polazna tačka pregovora“.
Očekuje se da će evropski lideri u srijedu razgovarati s Trampom kako bi mu iznijeli svoj stav. U ponedjeljak, američki predsjednik rekao je da će pokušati vratiti dio teritorije Ukrajini tokom sastanka s Putinom na Aljasci.
Biće, kako je kazao, „nešto razmjene, nešto promjena teritorije“, dodajući: „Rusija je okupirala veliki dio Ukrajine. Pokušaćemo da dio te teritorije vratimo Ukrajini“.
Tramp je rekao da će petak biti „uvodni sastanak“ s ciljem da se Rusija nagovori da zaustavi rat. „Za dva minuta ću znati da li se može napraviti dogovor, jer to je ono što ja radim. Ja pravim dogovore“.
Dodao je da bi možda prvo pozvao Zelenskog „iz poštovanja“, a zatim evropske lidere, nakon sastanka s Putinom.
Ništa od ovoga ne isključuje mogućnost da predsjednik Ukrajine donese tešku odluku da ustupi teritoriju koju već drže ruske snage, piše Dejli Telegraf.
Evropski zvaničnici vjeruju da Zelenski ima politički prostor među rastućim brojem birača koji bi prihvatili ustupanje zemlje Moskvi kao cijenu za okončanje rata.
Kijev, međutim, ne može priuštiti gubitak dodatne teritorije, posebno u istočnom Donjecku, jer bi to omogućilo ruskim snagama da zaobiđu fortifikacije izgrađene još od rata u Donbasu 2014. godine.
Predsjednik Ukrajine morao bi da balansira i zbog toga što ga ustav zemlje sprječava da ustupi teritoriju bez održavanja referenduma na nacionalnom nivou.
Tramp je kritikovao Zelenskog zbog odbijanja ustupaka, rekavši u ponedjeljak: „Malo me zasmetalo to što Zelenski kaže: ‘Moram dobiti ustavno odobrenje’. Mislim, ima odobrenje da ide u rat i ubija, ali mu treba odobrenje za zamjenu teritorije?“
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute opisao je odluku kao izazov „kako se odnositi prema činjeničnom stanju da Rusi trenutno drže ukrajinsku teritoriju“.
„Ključno je da, kada je riječ o držanju ukrajinske teritorije, možda postoji činjenično stanje, ali da to nikada ne možemo prihvatiti u pravnom, de jure smislu“, rekao je on za CBS.
„Dio Ukrajine mora biti na stolu, a svaka dalja diskusija odatle bi bila s Ukrajincima koji odlučuju šta žele da urade“.
Zelenski je ranije pominjao mogućnost razmjene teritorije kojom upravlja Ukrajina u ruskoj Kurskoj oblasti. Međutim, ruske snage uspjele su da prekinu kontrolu Kijeva nad tim pograničnim regionom, čime je taj pregovarački adut nestao.
Predsjednik Ukrajine takođe je ranije priznao da njegove oružane snage nemaju kapacitete da povrate teritoriju koju drži Moskva, ali da bi nakon svakog sporazuma Kijev mogao diplomatskim putem raditi na vraćanju zemlje pod svoju kontrolu.
Rusija trenutno pod okupacijom driži oko 20 odsto ukrajinske teritorije prema međunarodno priznatim granicama iz 1991. godine.
U telefonskom razgovoru u ponedjeljak, britanski premijer Kir Starmer i kanadski premijer Mark Karni pozdravili su mirovne napore, ali upozorili protiv dogovora koji bi bio „nametnut“ Ukrajini.
Portparol britanske vlade rekao je: „Razgovarali su o svojoj nepokolebljivoj podršci Ukrajini i o tekućem radu na zaustavljanju ubijanja i okončanju ruskog rata agresije. Obojica lidera naglasila su da budućnost Ukrajine mora biti zasnovana na slobodi, suverenitetu i samoodređenju. Pozdravili su nastavak međunarodnih napora, koje predvodi predsjednik Tramp, za donošenje mira i saglasili se da to mora biti izgrađeno zajedno s Ukrajinom – a ne nametnuto. Dogovorili su se da će nastaviti blisku saradnju s predsjednicima Trampom i Zelenskim u narednim danima i da će ostati u kontaktu“.
