Bez dogovora o rijetkim zemnim mineralima nakon razgovora između SAD-a i Ukrajine u Minhenu

Bez dogovora o rijetkim zemnim mineralima nakon razgovora između SAD-a i Ukrajine u Minhenu

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbio je da potpiše sporazum kojim bi Sjedinjenim Državama dodijelio 50 posto svih budućih rezervi rijetkih zemnih metala u Ukrajini, prema izvještajima nakon sastanka između Zelenskog i američkih lidera na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji 14. februara.

Zelenski je „ljubazno odbio“ kada su članovi američkog Kongresa predložili sporazum, prenio je Vašington post.

Zelenski i američki potpredsjednik Džej Di Vens takođe su razgovarali o sporazumu o kritičnim mineralima na konferenciji, ali njihov sastanak je završio bez najave.

„Naši timovi će nastaviti da rade na dokumentu“, rekao je Zelenski na Iksu. „Spremni smo da se krećemo što je brže moguće prema stvarnom i zajamčenom miru. Duboko cijenimo odlučnost predsjednika (Donalda) Trampa, koja može pomoći da se zaustavi rat i osigura pravdu i bezbjednosne garancije za Ukrajinu“.

Tramp je prošle sedmice rekao da želi da Ukrajina isporuči Sjedinjenim Državama rijetke zemne minerale kao oblik plaćanja za američku finansijsku podršku.

„Želimo da sklopimo dogovor s Ukrajinom u kojem će oni osigurati ono što im mi dajemo sa svojim rijetkim metalima i drugim stvarima“, rekao je Tramp 3. februara u Bijeloj kući, govoreći o tome kako njegova administracija namjerava da ispuni svoje predizborno obećanje da će brzo okončati rat u Ukrajini.
Desetine rijetkih zemnih minerala smatraju se ključnim za američku ekonomiju i nacionalnu odbranu, a Ukrajina ima velike rezerve mnogih od njih.

Zelenski je 4. februara rekao da će Ukrajina biti „otvorena za činjenicu da se sve to može razvijati zajedno, zajedno s našim partnerima koji nam mogu pomoći da zaštitimo naše zemlje“.

Na njihovom sastanku u Minhenu, Ukrajina je američkoj delegaciji dala revidirani sporazum o rijetkim zemnim metalima usred zabrinutosti u Kijevu zbog američke verzije koja je predstavljena Ukrajini 12. februara.

Revidirani nacrt sporazuma mogao bi da otvori svoje ogromne resurse ključnih minerala za američke investicije, prema Ukrajini.

Dva člana ukrajinske delegacije rekla su Rojtersu da bi „neke detalje“ još uvijek trebalo razraditi. Nije odmah bilo jasno koji su to ključni problemi.

Američku verziju nacrta predstavio je ministar finansija Skot Besent, koji je ranije ove sedmice otputovao u Kijev sa ciljem postizanja sporazuma u Minhenu.

Besent je za Foks biznis netvork rekao da bi plan Trampove administracije za okončanje rata „isprepleo“ ukrajinsku ekonomiju sa Sjedinjenim Državama i osigurao da „američki poreski obveznici dobiju povrat za novac koji su uložili“.

Na sastanku koji je trajao 90 minuta sa dvostranačkom grupom američkih senatora iza zatvorenih vrata u Minhenu, Zelenski je izrazio zabrinutost zbog američkog prijedloga koji je predstavio Besent, prema Rojtersu, citirajući tri izvora upoznata s njegovim izlaganjem.

On je „osjećao da se od njega nerazumno traži da potpiše nešto što nije imao priliku da pročita“, rekao je jedan od izvora koji je želio da ostane anoniman. „Čini mi se da nije bio zadovoljan što mu je dat ultimatum“, dodao je izvor.

Zelenski je razgovarao o svom prijedlogu za sporazum o mineralima sa Sjedinjenim Državama, rekao je izvor, rekavši da je nacrt izrađen u skladu s ukrajinskim ustavom.

Dva druga izvora okarakterisala su prijedlog koji je dostavio Besent kao „jednostran“, ali su odbili da elaboriraju.

Iz kancelarije Zelenskog je nakon razgovora saopšteno da su se Ukrajina i Sjedinjene Države „složile da nastave rad na izradi dokumenta o ekonomskoj saradnji između dvije zemlje“. Izjava je takođe ponovila zahtjev Ukrajine za „stvarnim bezbjednosnim garancijama.“

Zelenski je na Iksu rekao da se takođe sastao sa delegacijom članova Predstavničkog doma SAD-a koju je predvodio predstavnik Majkl Tarner (republikanac iz Ohaja) i informisao članove o situaciji na bojnom polju, rezultatima operacije Kursk i prijetnjama koje predstavlja učešće Sjeverne Koreje u borbenim operacijama.

Naglasio je potrebu za „pouzdanim bezbjednosnim garancijama“, dodajući: „Važno je postići zajamčeni i trajni mir što je prije moguće kroz našu zajedničku snagu“.