SAD upozoravaju da bi Iran ove sedmice mogao da napadne Izrael, Teheran odbacuje pozive na uzdržanost

SAD upozoravaju da bi Iran ove sedmice mogao da napadne Izrael, Teheran odbacuje pozive na uzdržanost

Iransko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je u utorak da pozivima Francuske, Njemačke i Velike Britanije prema Izraelu „nedostaje politička logika i da su u suprotnosti s principima međunarodnog prava“.

Te tri evropske zemlje objavile su u ponedjeljak saopštenje u kojem pozivaju Iran i njegove saveznike da se uzdrže od napada na Izrael poslije ubistva u Teheranu Ismaila Hanijea, političkog vođe palestinske grupe Hamas, koju SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom.

Teheran i njegovi saveznici Hamas i libanska šiitska grupa Hezbolah optužili su Izrael za ubistvo Hanijea. Izraelska vlada nije preuzela odgovornost.

„Bez ikakvih primjedbi na zločine cionističkog režima (Izrael), izjava E3 drsko zahtijeva od Irana da ne odgovara na kršenje njegovog suvereniteta i teritorijalnog integriteta“, rekao je portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Naser Kanani.

Kanani je rekao da je Teheran odlučan da odvrati Izrael od daljih napada i pozvao Pariz, Berlin i London da „jednom zauvijek ustanu protiv rata u Gazi i ratnog huškanja Izraela“.

Sjedinjene Američke Države saopštile su u ponedjeljak da se slažu s procjenama obavještajnih službi da bi Iran ili njegovi saveznici na Bliskom istoku mogli da „napadnu Izrael već ove nedjelje“ i pozvale Teheran da „odustane“ od stalnih prijetnji Izraelu.

Portparol za nacionalnu bezbjednost SAD Džon Kirbi rekao je novinarima da je predsjednik Džo Bajden razgovarao s liderima ključnih saveznika kako bi razmotrili situaciju i rekao da Vašington ozbiljno shvata izveštaje da bi Iran uskoro mogao da napadne Izrael kao odmazdu za ubistvo Hanijea.

Lideri Francuske, Njemačke i Velike Britanije u ponedjeljak su se založili za nastavak pregovora o prekidu vatre u Pojasu Gaze bez daljeg odlaganja i upozorili Iran i njegove saveznike da ne izazivaju „dalju eskalaciju“ sukoba na Bliskom istoku.

Francuski predsjednik Emanuel Makron, njemački kancelar Olaf Šolc i britanski premijer Kir Starmer pozvali su Iran i njegove saveznike da se „uzdrže od napada koji bi dodatno eskalirali regionalne tenzije i ugrozili mogućnost dogovora o prekidu vatre i oslobađanju talaca“.

Šolc i Starmer su u odvojenim telefonskim razgovorima pozvali iranskog predsjednika Masuda Pezeškijana da izbjegne eskalaciju vojnih tenzija u regionu, saopštile su njihove kancelarije.

Pezeškijan je poslije razgovora sa Šolcom, kako je prenijela zvanična iranska novinske agencije IRNA, rekao da Iran, „iako pozdravlja proširenje interakcija sa svim zemljama i naglašava potrebu za rješavanjem problema kroz pregovore, neće popustiti pod pritiskom, sankcijama, maltretiranjem i agresijom“.

Sjedinjene Američke Države (SAD) saopštile su da su saglasne sa procjenama obavještajnih službi da bi Iran, ili njegovi saveznici na Bliskom istoku mogli da napadnu Izrael već ove sedmice i pozvale su Teheran da odustane od stalnih prijetnji Izraelu.

Portparol za nacionalnu bezbjednost SAD-a Džon Kirbi kazao je novinarima da je američki predsjednik Džo Bajden razgovarao s liderima ključnih saveznika kako bi razmotrili situaciju i rekao da Vašington ozbiljno shvata izvještaje da bi Iran uskoro mogao da napadne Izrael kao odmazdu za ubistvo političkog lidera Hamasa Ismaila Hanija.

Iran krivi Izrael za ubistvo Hanijea i obećao je osvetu, što je izazvalo strah od šireg rata na Bliskom istoku.

„Moramo da budemo spremni za ono što bi moglo da bude značajan skup napada, zbog čega smo, opet, povećali kapacitete naših snaga u regionu, čak i u poslednjih nekoliko dana“, rekao je Kirbi, prenosi Radio Slobodna Evropa.

On je naveo da imaju značajne snage u regionu.

“Promijenili smo nešto u toj poziciji u posljednjih nekoliko dana. Predsjednik je uvjeren da imamo na raspolaganju mogućnosti da pomognemo u odbrani Izraela“, dodao je Kirbi.

Pentagon je pojačao svoje snage na Bliskom istoku u jeku porasta tenzija dok je Vašington ponovio podršku svom dugogodišnjem savezniku Izraelu.

Bijela kuća je, u zajedničkoj izjavi sa Francuskom, Italijom, Njemačkom i Velikom Britanijom, navela da su izrazili podršku odbrani Izraela od iranske agresije i napada terorističkih grupa koje podržava Iran.

„Pozvali smo Iran da odustane od stalnih prijetnji vojnim napadom na Izrael i razgovarali smo o ozbiljnim posljedicama po regionalnu bezbjednost ako dođe do takvog napada“, dodaje se u saopštenju.

Njemački kancelar Olaf Šolc i britanski premijer Kir Starmer u odvojenim telefonskim razgovorima pozvali su iranskog predsjednika Masuda Pezeškijana da izbegne eskalaciju vojnih tenzija u regionu, saopštile su njihove kancelarije.

Vašington nema diplomatske odnose s Teheranom.

Pezeškijan je poslije razgovora sa Šolcom, kako je prenijela zvanična iranska novinske agencije IRNA, rekao da Iran, iako pozdravlja proširenje interakcija sa svim zemljama i naglašava potrebu za rešavanjem problema kroz pregovore, neće popustiti pod pritiskom, sankcijama, maltretiranjem i agresijom.

Umjesto toga, kako je dodao, smatra da ima pravo da odgovori agresorima na osnovu međunarodnih pravila.

U zajedničkom saopštenju zapadnih zemalja se takođe navodi da je izražena puna podršku tekućim naporima za deeskalaciju tenzija i postizanje sporazuma o prekidu vatre i oslobađanju talaca u Gazi.

Takođe je izražena podrška zajedničkom pozivu Bajdena, egipatskog predsjednika Abdela Fataha al-Sisija i katarskog šeika Amira Tamima bin Hamada al-Tanija da se pregovori kasnije ove sedmice obnove sa ciljem da se sporazum zaključi što je prije moguće i naglašeno da nema više vremena za gubljenje.

„Sve strane moraju da ispune svoje obaveze. Osim toga, potrebna je nesmetana dostava i distribucija pomoći (u Pojasu Gaze)“, navodi se u saopštenju.

U izraelskoj vazdušnoj i kopnenoj ofanzivi u Pojasu Gaze, prema zdravstvenim zvaničnicima Hamasa, ubijeno je više od 38,9 hiljada ljudi.

Izrael je pokrenuo akciju nakon što su ekstremisti Hamasa 7. oktobra upali na jug Izraela i, prema izraelskim podacima, ubili oko 1,2 hiljade ljudi i uzeli više od 250 osoba za taoce.