Dodjela Nobelove nagrade za mir japanskoj organizaciji “Nihon Hidankjo”, pokretu preživjelih atomske bombe u Hirošimi i Nagasakiju, odražava široko rasprostranjeni strah da planeta nikada nije bila bliže nuklearnom ratu.
“U ovom trenutku ljudske istorije, vrijedi da se podsjetimo šta je nuklearno oružje: najdestruktivnije oružje koje je svijet ikada vidio”, saopštio je Nobelov komitet.
U proteklih nekoliko nedjelja, Rusija je smanjila prag za upotrebu nuklearnog oružja i upozorila Sjedinjene Države i njihove saveznike da podrška Ukrajini može dovesti do direktnog sukoba sa Moskvom koji bi mogao postati nuklearni.
Na Bliskom istoku, Izrael, za koji stručnjaci za oružje vjeruju da ima oko 90 nuklearnih bojevih glava, suočava se s Iranom. Pojavile su se spekulacije da bi mogao napasti objekte u kojima vjeruje da Teheran, uprkos negiranju, razvija svoje atomsko oružje.
A lider Sjeverne Koreje Kim Džong Un je ove nedjelje izjavio da će njegova zemlja ubrzati napore da postane “vojna i nuklearna supersila”. Federacija američkih naučnika procjenjuje da Pjongjang već ima 50 nuklearnih bojevih glava.
“U vrijeme kada Rusija prijeti upotrebom nuklearnog oružja, kada se sve države koje posjeduju nuklearno oružje ponovo naoružavaju, a sporazumi o kontroli naoružanja se raspadaju, ovo upozorenje je neophodno!” rekao je Ulrih Kun, stručnjak za oružje iz Instituta za mir i bezbjednosnu politiku u Hamburgu, pohvalivši dodjelu Nobelove nagrade japanskom pokretu “Nihon Hidankjo”.
“Malo Nobelovih nagrada za mir je bilo vremenski pogodnije, zasluženije i značajnije za poruku koju prenose,” rekao je Magnus Lovold iz Norveške akademije međunarodnog prava.
Ova nagrada dolazi tri dana prije nego što NATO započne svoju godišnju nuklearnu vježbu “Steadfast Noon”, u kojoj učestvuje oko 60 aviona iz 13 zemalja, uključujući borbene avione F-35A i bombardere B-52.
Mnogi preživjeli jedine dvije nuklearne bombe ikada upotrebljene u sukobu, poznati u Japanu kao “hibakuša”, posvetili su svoje živote borbi za svijet bez nuklearnog oružja.
“Hibakuša nam pomažu da opišemo neizrecivo, da zamislimo nezamislivo i da na neki način shvatimo nesagledivu bol i patnju koju izaziva nuklearno oružje”, saopštio je Nobelov komitet.
“Ne mogu da vjerujem da je ovo stvarno”, rekao je predsjedavajući “Nihon Hidankjo” organizacije, Tošijuki Mimaki, na konferenciji za štampu u Hirošimi, gde je 6. avgusta 1945. godine bačena atomska bomba u završnici Drugog svjetskog rata.
Dok je Mimaki rekao da će nagrada značajno doprinijeti naporima njegove grupe da pokaže da je moguće ukinuti nuklearno oružje, priznao je da izgleda da mnoge zemlje nijesu zainteresovane za svijet bez nuklearnog naoružanja.
“Čujemo zemlje koje prijete rečima poput, ‘Koristićemo nuklearno oružje bilo kada’”, rekao je u intervjuu za televiziju NHK nekoliko sati nakon što je nagrada objavljena. “Ujedinjene nacije su odlučile da će postojati pet zemalja sa nuklearnim oružjem, ali sve više zemalja ih stiče. Mi se apsolutno protivimo ideji da je svijet bezbjedan zato što postoji nuklearno oružje. Nemoguće je održati mir u svijetu sa nuklearnim oružjem”, rekao je.
Neki će ovu nagradu vidjeti kao kritiku konzervativne vlade Japana, koja se za svoju odbranu oslanja na američki nuklearni kišobran i nije među više od 60 zemalja koje su ratifikovale sporazum iz 2021. godine kojim se zabranjuje posjedovanje i upotreba nuklearnog oružja.
Između 60.000 i 80.000 ljudi poginulo je odmah nakon što je američki bombarder B-29 “Enola Gay” bacio nuklearnu bombu snage 15 kilotona na Hirošimu 6. avgusta 1945. godine, a broj poginulih popeo se na 140.000 do kraja te godine. Tri dana kasnije, Amerikanci su bacili plutonijumsku bombu na Nagasaki, pri čemu je stradalo 74.000 ljudi.
Danas, broj ljudi zvanično priznatih kao žrtve efekata ovih bombardovanja iznosi 344.306 u Hirošimi i 198.785 u Nagasakiju.
Decenijama, zahvaljujući u velikoj mjeri radu organizacije “Nihon Hidankjo”, razaranje koje su aatomske bombe izazvale u Hirošimi i Nagasakiju uveliko se smatralo lekcijom iz istorije da je upotreba nuklearnog oružja ponovo suviše strašna da bi se razmatrala.
U Japanu su hibakuša, od kojih su mnogi imali vidljive ožiljke od opekotina izazvanih radijacijom ili su razvili bolesti povezane sa radijacijom, kao što je leukemija, često bili prisilno odvajani iz društva i suočavali se sa diskriminacijom prilikom traženja posla ili braka u godinama poslije rata.
Norveški Nobelov komitet je redovno fokusiran na pitanje nuklearnog oružja, a posljednji put je ovu temu istakao nagradom ICAN-u, Međunarodnoj kampanji za ukidanje nuklearnog oružja, koja je osvojila nagradu 2017. godine.
Beatris Fin, bivša direktorka ICAN-a, objavila je na mreži X da je plakala kada je čula vijest o dodjeli nagrade. Ona je rekla da bi ta nagrada trebalo da bude podsticaj da se što više zemalja pridruži globalnom sporazumu o zabrani nuklearnog oružja.
“Još imamo neke preživjele sa nama, sa neposrednim iskustvom o tome šta ova strašna, nehumana i ilegalna oružja rade”, napisala je Fin. “Dužni smo im da djelujemo sada!”
Ovo je druga Nobelova nagrada za mir dodeljena Japancima u 123-godišnjoj istoriji nagrade, 50 godina nakon što je bivši premijer Eisaku Sato osvojio nagradu 1974. godine “za svoj doprinos stabilizaciji uslova u području Pacifičkog pojasa i za potpisivanje Ugovora o neširenju nuklearnog oružja”.
