Tramp zamrzava pomoć inostranstvu: Ko je spreman da uskoči?

Tramp zamrzava pomoć inostranstvu: Ko je spreman da uskoči?

„To je bilo iznenađenje, nismo očekivali da će ta mjera da pogodi sve projekte“, kaže Rošan Pohrel, državni sekretar u nepalskom Ministarstvu zdravlja. Početkom nedelje stigao je dopis: obustavljaju se svi projekti u zemlji koje finansiraju Sjedinjene Američke Države. „Kod nas se to uglavnom odnosi na programe o hrani i programe za zdravlje majki“, objašnjava za DW Pohrel. „To nas definitivno zabrinjava.“

Već prvog dana svog novog mandata, američki predsjednik Donald Tramp donio je odluku da SAD zamrznu razvojnu pomoć. U narednih 90 dana sva sredstva su blokirana, a zvaničnici i saradnici na projektima dobili su nalog da obustave rad.

Jedan od obustavljenih programa je i nepalski program distribucije vitamina A. Desetine hiljada zdravstvenih radnica putuju u najudaljenija sela na južnim obroncima Himalaja i ispod Mont Everesta, noseći sa sobom kapsule vitamina A za više od tri miliona djece u Nepalu.

SAD finansiraju taj program još od 1990-ih. Stručnjaci procjenjuju da je zahvaljujući njemu spaseno oko 45.000 djece mlađe od pet godina. Nedostatak vitamina A ne samo da može da prouzrokuje sljepilo, već djecu čini podložnijom bolestima poput ospica, proliva ili malarije.

Ali, kakvu korist od toga imaju američki poreski obveznici? Prema Trampovoj doktrini „Amerika na prvom mestu (America First), ubuduće će se finansirati samo projekti koji dokazano jačaju SAD i koji je čine bezbjednijom i bogatijom.

Trampova portparolka Kerolajn Luit optužila je administraciju Džoa Bajdena da je „trošila novac kao pijani mornari“. Tvrdi i da je samo za isporuku kondoma u Gazu dato 50 miliona dolara. Međutim, prema zvaničnim finansijskim izvještajima, ta tvrdnja nije tačna. Trampova administracija opravdava 90-dnevni moratorijum i kaže da on služi boljoj kontroli trošenja javnih sredstava.

„Ovo je ogroman udarac, jer su SAD najveći donator razvojne pomoći u svijetu“, kaže politički analitičar Štefan Klingebil iz njemačkog instituta IDOS. On ukazuje da 40 odsto svih razvojnih sredstava dolazi iz SAD – samo u 2023. godini to je iznosilo oko 68 milijardi dolara. „Ako se ta sredstva odjednom potpuno zaustave, to direktno pogađa ljude širom svijeta.“

Nakon Trampove odluke, prestale su isporuke vode za izbjeglice u sjevernoj Siriji, nisu isplaćene plate novinarima koji se angažuju za građane u Bangladešu, ranjeni u Ukrajini ostaju bez proteza, a u Sudanu su obustavljene operacije uklanjanja mina.

Među humanitarnim organizacijama i projektnim partnerima vlada šok. I konfuzija. Nije jasno koji su projekti pogođeni, a koji mogu da nastave s radom. Izuzeci su odmah napravljeni za vojnu pomoć Izraelu i Egiptu. Ukrajina, prema riječima predsjednika Volodimira Zelenskog, i dalje dobija pomoć u oružju. Takođe, hitna pomoć za gladne nije obustavljena.

Sredinom nedelje američki ministar spoljnih poslova Mark Rubio napravio je još jedan izuzetak, koji se odnosi na hitnu humanitarnu pomoć koja spasava živote, uključujući i isporuku ljekova za HIV-pozitivne osobe.

Međutim, mnoge humanitarne organizacije i dalje su u neizvesnosti, jer su dobile nalog da zaustave rad, bez ikakvih drugih informacija od donatora. „Sada smo u vakuumu“, kaže Nozizve Ntesang za DW. Ona se u Bocvani bori za prava LGBTQ-osoba ispred organizacije LEGABIBO (Lesbians, Gays and Bisexuals of Botswana).

Program PEPFAR (Predsjednički hitni plan za pomoć u borbi protiv AIDS-a), pokrenut je 2003, kada je na vlasti bio predsjednika Džordž V. Buš. Do sada je spasio oko 25 miliona života širom svijeta dostavom antiretrovirusnih ljekova.

U ambulantama kliničkog centra LEGABIBO dobijalo ih je 9.000 ljudi mjesečno, kaže Ntesang.

„Ali danas, prvi put nakon niza godina, klinike su bile prazne. Ako pacijenti više ne dobiju tu terapiju, to znači ozbiljan rizik za njihovo zdravlje. U suštini, to je za njih smrtna presuda.“

Organizacija je zatražila hitnu pomoć od Ministarstva zdravlja Bocvane, ali za mnoge siromašnije zemlje biće izuzetno teško da same preuzmu finansiranje američkih projekata.

A šta je s drugim donatorima, poput Njemačke, koja je drugi najveći svjetski davalac razvojne pomoći nakon SAD? „Čak i da imaju novac, ne mogu u tako kratkom roku da preuzmu logistiku i infrastrukturu potrebnu da zamijene SAD“, kaže politički analitičar Klingebil.

Dugoročno gledano, Kina će vjerovatno popuniti prazninu koju ostavljaju SAD, smatra on. „Tamo gde Zapad, uključujući i SAD, prestaje da bude prisutan, Kina, Rusija i drugi akteri rado se uključuju. To često vidimo na afričkom kontinentu, ali i drugde. Tako Tramp zapravo otvara nove prilike za Kinu, njenu ekspanziju i širenje uticaja.“

Neki smatraju da prekid američke pomoći može biti i prilika za siromašnije zemlje da postanu samostalnije. Uhuru Kenijata, bivši predsjednik Kenije, poručio je na zdravstvenoj konferenciji u Mombasi: „Stanimo na svoje noge. Zašto plačete? To nije vaša vlada, to nije vaša država. Tramp nema razloga da vam išta daje. Vi ne plaćate poreze u Americi. Ovo je trenutak da se zapitate: šta možemo učiniti da pomognemo sami sebi?“

Rošan Pohrel iz nepalskog Ministarstva zdravlja svjestan je da se i kod njih troši teško zarađeni novac američkih poreskih obveznika. „Ali mi u zemljama trećeg svijeta, poput Nepala, nastavili bismo ta sredstva koristiti odgovorno.“ On se nada da će se američki projekti nastaviti nakon 90 dana. „To bi pomoglo čitavom svijetu – pa i samim Sjedinjenim Državama, kao vodećoj svjetskoj sili.“