Američki predsjednik Donald Tramp pojačao je retoriku protiv Kube, rekavši da očekuje da će imati „čast“ da „uzme Kubu u nekom obliku“ i da „može da uradi šta god hoće“ sa tom susjednom zemljom.
Ove prijeteće izjave dolaze uprkos tome što su Kuba i Sjedinjene Američke Države otvorile razgovore s ciljem poboljšanja svojih uglavnom loših odnosa, koji su dostigli jedan od najspornijih trenutaka u 67 godina otkako je Fidel Kastro svrgnuo vlast koja je prethodno bila blizak saveznik SAD, prenosi agencija Rojters.
„Vjerujem da ću… imati čast da uzmem Kubu. To je velika čast. Uzeti Kubu u nekom obliku“, rekao je Tramp novinarima dok se ostrvo suočava s ekonomskom krizom bez presedana, dodatno pogoršanom naftnom blokadom koju su SAD uvele nakon hvatanja bivšeg venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura.
„Mislim, bilo da je oslobodim, uzmem je. Mislim da mogu da uradim šta god hoću s njom. Ako hoćete da znate istinu“, rekao je Tramp novinarima na ceremoniji potpisivanja u Ovalnom kabinetu.
Nakon Trampovih izjava, Njujork Tajms je objavio da je uklanjanje kubanskog predsjednika Migela Dijaza Kanela s vlasti ključni cilj SAD u bilateralnim razgovorima. Pozivajući se na četiri osobe upoznate s pregovorima, list navodi da su Amerikanci poručili kubanskim pregovaračima da Dijaz Kanel mora da ode, ali da dalji potezi zavise od samih Kubanaca.
Kuba je tradicionalno odbacivala bilo kakvo miješanje u svoje unutrašnje poslove i takve predloge smatrala neprihvatljivim za bilo kakav sporazum.
Dijaz Kanel, 65, koji je 2018. naslijedio pokojnog Fidela Kastra i njegovog brata Raula Kastra na mjestu predsjednika, rekao je u petak da očekuje da se razgovori sa Sjedinjenim Državama vode „na principima jednakosti i poštovanja političkih sistema obje zemlje, suvereniteta i samoopredjeljenja“.
Ali Tramp je, nakon što je uklonio Madura s vlasti i pridružio se Izraelu u napadu na Iran, otvoreno nagovijestio da bi Kuba mogla biti „sljedeća“. Dodatno je pojačao pritisak obustavljanjem svih isporuka venecuelanske nafte Kubi i prijetnjom da će uvesti carine svakoj zemlji koja prodaje naftu Kubi.
Kao rezultat toga, Kuba tvrdi da nije primila nijednu isporuku nafte već tri mjeseca, a zemlja je uvela strogu racionalizaciju energije, što je dovelo do dugotrajnih nestanaka struje. Veliki dio privrede praktično je stao. U ponedjeljak se kubanska elektroenergetska mreža urušila, ostavljajući zemlju sa 10 miliona stanovnika bez električne energije.
U nedjelju je Tramp novinarima u avionu Air Force One rekao: „Razgovaramo s Kubom, ali ćemo Iran riješiti prije Kube“.
Iako se više od deset američkih predsjednika, još od prije više decenija, protivilo komunističkoj vladi Kube i kritikovalo njen odnos prema ljudskim pravima, Vašington je poštovao obećanje da neće izvršiti invaziju na Kubu niti podržati invaziju, u skladu sa sporazumom sa Sovjetskim Savezom kojim je riješena Kubanska raketna kriza 1962. godine.
Bijela kuća još nije iznijela pravni osnov za bilo kakvu moguću intervenciju na Kubi, navodi Rojters.
Kubanska vlada nije odgovorila na zahtjev za komentar.
