Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp je ispunio obećanje da će kazniti Južnu Afriku i u petak potpisao izvršnu naredbu kojom se obustavlja svaka pomoć toj zemlji zbog, kako je rekao, kršenja ljudskih prava manjinskog bjelačkog stanovništva.
Tramp tvrdi da je nedavno donijeti zakon o eksproprijaciji zemljišta u Južnoj Africi „najgrublje“ diskriminatorski prema bijelcima, „Afrikanerima“, potomcima Holanđana i drugih evropskih kolonizatora i da južnoafrička vlast dozvoljava nasije nad njima.
Takođe je optužio Južnu Afriku da podržava „loše katere“ u svijetu – palestinsku grupu Hamas, Rusiju i Iran.
Raspodjela zemlje u Južnoj Africi je već više od 30 godina od kraja aparthejdskog sistema vladavine bijele manjine 1994. godine komplikovano i veoma emotivno pitanje s rasnim konotacijama.
To pitanje je u žiži pažnje svijeta pošto su Tramp i njegov savjetnik rođen u Južnoj Africi, Ilon Mask, kritikovali politiku južnoafričke vlade kao anti-bjelačku, o čemu su iznosili i lažne tvrdnje.
Novi Zakon o eksproprijaciji daje južnoafričkoj Vladi mogućnost da ekspropriše zemljište privatnih lica, ali samo ako je to u javnom interesu i pod određenim uslovima. Tramp je to pomenuo prošle sedmice, kad je prvi put najavio svoju namjeru da zaustavi finansiranje Južne Afrike.
On je rekao da Vlada Južne Afrike radi „užasne stvari“ i tvrdi da je zemlja konfiskovana „određenim klasama“ što nije tačno, pa čak i grupe u Južnoj Africi koje osporavaju zakon kažu da nijedno zemljište nije konfiskovano. Južnoafrička vlada kaže da su prava privatne svojine zaštićena i da Trampov opis zakona sadrži dezinformacije i „izvrtanja“.
Međutim, zakon je izazvao zabrinutost u Južnoj Africi, posebno grupa koje predstavljaju djelove bijele manjine, koje kažu da će biti usmjerene na njih i njihovu zemlju iako se rasa ne pominje u zakonu.
Zakon povezan s nasljeđem rasističkog sistema aparthejda i kolonijalizma prije toga, dio je decenija napora Južne Afrike da pokuša da ispravi istorijske greške.
Pod aparthejdom, crncima je oduzeta zemlja i bili su primorani da žive u područjima određenim za one koji nisu bijelci. Sada bijelci čine oko sedam odsto od 62 miliona stanovnika Južne Afrike, ali posjeduju približno 70 odsto privatnog poljoprivrednog zemljišta, te Vlada kaže da nejednakost treba da se riješi.
„Afrikaneri“ su grupa bijelih Južnoafrikanaca koji potiču uglavnom od holandskih doseljenika koji su stigli prije 370 godina. Oni govore „afrikans“, jedan od 11 zvaničnih jezika Južne Afrike i čine mnoge seoske poljoprivredne zajednice u Južnoj Africi.
„Afrikaneri“ su bili srž režima aparthejda, a tenzije između nekih grupa „Afrikanera“ i crnačkih političkih partija su se zadržale i poslije ukidanja aparthejda, iako je Južna Afrika u velikoj mjeri uspjela da pomiri mnoge rasne grupe i većina „Afrikanera“ sebe smatra dijelom nove Južne Afrike.
Trampova izvršna naredba se, po ocjeni njegove administracije, bavi ozbiljnim kršenjem ljudskih prava u Južnoj Africi, tvrdeći da je južnoafrička Vlada dozvolila silovite napade na farmere „Afrikanere“ i njihove porodice. Tramp je rekao da će SAD uspostaviti plan za preseljenje bijelih južnoafričkih farmera i njihovih porodica kao izbjeglica.
Milijarder i Trampov saveznik Ilon Mask je rođen i odrastao je u Južnoj Africi, ali je otišao nakon srednje škole kasnih 1980-ih, kada je Južna Afrika još bila pod režimom aparthejda.
On je godinama kritikovao rukovodstvo svoje postojbine, optužujući ga za anti-bjelačku politiku i ignorisanje ili čak ohrabrivanje „genocida“ – ubistava nekih bijelih farmera. Ta ubistva su u središtu tvrdnji konzervativnih komentatora – a sada ih pojačavaju Tramp i Mask, da Južna Afrika dozvoljava napade na bijele farmere da bi ih otjerala.
Južnoafrička vlada je osudila ubistva i kaže da su ona dio izrazito visoke stope nasilnog kriminala. Stručnjaci kažu da nema dokaza o genocidu i da ta ubistva čine veoma mali procenat svih ubistava. Na primjer, grupa koja bilježi napade na farme kaže da je 2023. ubijeno 49 farmera ili njihovih porodica, dok je te godine u zemlji bilo više od 27.000 ubistava.
Mask je ove sedmice optužio Južnu Afriku da ima „rasističke zakone o vlasništvu“, što se smatra da je povezano s tim što on nije uspio da dobije licencu u toj zemlji za svoju satelitsku internet uslugu Starlink.
Trampova naredba obustavlja stotine miliona dolara koje SAD godišnje daju Južnoj Africi, veći dio za pomoć njenom odgovoru na HIV/AIDS. SAD su prošle godine dale Južnoj Africi oko 440 miliona dolara i finansiraju 17 odsto južnoafričkog programa za HIV kroz predsjednikov plan za hitne slučajeve za pomoć SIDI.
Djelovi tog finansiranja već su bili ugroženi Trampovim zamrzavanjem globalne pomoći, ali će sada sve to biti zaustavljeno što je veliki udarac zdravstvenom sektoru Južne Afrike. Južna Afrika ima oko osam miliona ljudi koji žive sa HIV-om, od kojih 5,5 miliona prima antiretrovirusne ljekove, a finansiranje iz SAD je od vitalnog značaja za podršku tom najvećem programu HIV/AIDS-a u svijetu.
U izvršnoj naredbi se takođe navodi da je Južna Afrika zauzela antiamerički stav – čak i „predvodila napad“ – u vezi s mnogim pitanjima, optužujući je da podržava Hamas, Rusiju i Iran i da je previše bliska kineskoj vladajućoj Komunističkoj partiji.
Južna Afrika je dugo pristalica Palestinaca i kritičar Izraela i održava bliske veze sa Rusijom zbog njene pomoći u borbi protiv aparthejda. Čini se da Trampova naredba zahtijeva značajnu promjenu u spoljnoj politici Južne Afrike kako bi se omogućilo da pomoć ponovo počne.
