Američki predsjednik Donald Tramp povezao je svoju namjeru da preuzme kontrolu nad Grenlandom s neuspjehom da osvoji Nobelovu nagradu za mir, poručivši da više ne razmišlja „isključivo o miru“, dok je spor oko ostrva zaprijetio da ponovo raspali trgovinski rat s Evropom.
Tramp je pojačao pritisak da od saveznice iz NATO-a, Danske, preotme suverenitet nad Grenlandom, zaprijetivši kaznenim carinama zemljama koje mu se nađu na putu, što je navelo Evropsku uniju da razmotri uzvratne mjere.
Spor prijeti da uzdrma NATO savez, koji je decenijama bio temelj zapadne bezbjednosti, a koji je već pod pritiskom zbog rata u Ukrajini i Trampovog odbijanja da štiti saveznike koji ne izdvajaju dovoljno za odbranu.
Istovremeno, u novu neizvjesnost gura i trgovinske odnose između EU i SAD-a, najvećeg izvoznog tržišta Unije, nakon što su dvije strane prošle godine mukotrpno postigle trgovinski sporazum kao odgovor na Trampove drastične carine.
U pisanoj poruci norveškom premijeru Jonasu Garu Stjoreu, u koju je agencija Rojters imala uvid, Tramp je naveo: „S obzirom na to da je vaša zemlja odlučila da mi ne dodijeli Nobelovu nagradu za mir zbog zaustavljanja osam ratova PLUS, više ne osjećam obavezu da razmišljam isključivo o miru, iako će on uvijek biti dominantan, već sada mogu da razmišljam o onome što je dobro i ispravno za Sjedinjene Američke Države“.
Norveški Nobelov komitet naljutio je Trampa dodijelivši Nobelovu nagradu za mir za 2025. godinu ne njemu, već venecuelanskoj opozicionoj liderki Mariji Korini Mačado. Ona je prošle sedmice tokom sastanka u Bijeloj kući predala svoju medalju Trampu, iako je Nobelov komitet saopštio da nagrada ne može biti prenesena, dijeljena niti opozvana.
U poruci, Tramp je ponovio i optužbe da Danska nije u stanju da zaštiti Grenland od Rusije ili Kine.
„… a zašto uopšte imaju ‘pravo vlasništva’?“, napisao je, dodajući: „Svijet neće biti bezbjedan ukoliko mi nemamo potpunu i totalnu kontrolu nad Grenlandom“.
Tramp je u subotu obećao da će od 1. februara uvesti talas sve većih carina članicama EU – Danskoj, Švedskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Holandiji i Finskoj – kao i Velikoj Britaniji i Norveškoj, sve dok Sjedinjenim Državama ne bude dozvoljeno da kupe Grenland, teritoriju sa svega 57.000 stanovnika.
Grenlandski premijer Jens-Frederik Nilsen poručio je u objavi na Fejsbuku da toj teritoriji mora biti omogućeno da sama odlučuje o svojoj sudbini.
„Nećemo dozvoliti da budemo izloženi pritiscima. Ostajemo čvrsti u dijalogu, poštovanju i međunarodnom pravu“, naveo je.
Stjore je izmijenio svoj raspored, najavivši da će u srijedu i četvrtak prisustvovati Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje će se poklopiti s Trampovim planiranim dolaskom na godišnje okupljanje svjetske političke i poslovne elite, prenosi Rojters.
Stjore prvobitno nije bio planiran za ovogodišnju konferenciju u švajcarskom alpskom odmaralištu, gdje se očekuje da Tramp u srijedu održi glavni govor, u svom prvom pojavljivanju na tom skupu nakon šest godina.
Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da će i on pokušati da se sastane s Trampom u srijedu, dodajući da trgovinski spor nije poželjan.
„Ali ako se suočimo s carinama koje smatramo nerazumnim, onda smo sposobni da odgovorimo“, rekao je Merc.
Lideri EU razgovaraće o mogućnostima na vanrednom samitu u Briselu u četvrtak. Jedna od opcija je paket carina na američki uvoz u vrijednosti od 93 milijarde eura (108 milijardi dolara), koji bi automatski stupio na snagu 6. februara, nakon isteka šestomjesečne suspenzije.
Druga opcija je Instrument protiv prinude, koji do sada nikada nije korišćen, a koji bi mogao ograničiti pristup javnim tenderima, investicijama ili bankarskim aktivnostima, ili pak ograničiti trgovinu uslugama, u kojoj SAD ostvaruju suficit s EU, uključujući digitalne usluge.
EU je saopštila da nastavlja angažman sa SAD-om „na svim nivoima“, ali je poručila da upotreba ACI-ja nije isključena.
Britanski premijer Kir Starmer pozvao je na smirenu raspravu među saveznicima, dodajući da ne vjeruje da Tramp razmatra vojnu akciju radi zauzimanja Grenlanda.
Rusija je odbila da komentariše da li su američke ambicije prema Grenlandu dobre ili loše, ali je saopštila da se teško može ne složiti s ekspertima koji smatraju da bi Tramp „ušao u… svjetsku istoriju“ ukoliko bi preuzeo kontrolu nad ostrvom, piše Rojters.
Trampove prijetnje uzdrmale su evropsku industriju i izazvale potrese na finansijskim tržištima, usljed strahova od povratka nestabilnosti iz prošlogodišnjeg trgovinskog rata, koji je jenjavao tek kada su sredinom godine postignuti carinski sporazumi.
„Ova najnovija tačka zapaljenja pojačala je zabrinutost zbog mogućeg raspada NATO savezništava i poremećaja prošlogodišnjih trgovinskih sporazuma sa više evropskih zemalja“, izjavio je Toni Sikamor, tržišni analitičar kompanije IG iz Sidneja.
Evropske berze su danas zabilježile pad, dok je dolar oslabio jer su se investitori okrenuli sigurnim valutama, piše Rojters.
