Sjedinjene Države “odmah” ponovo započinju testiranje nuklearnog oružja, izjavio je predsjednik Donald Tramp.
“Zbog test-programa drugih zemalja, naložio sam Ministarstvu rata da započne testiranje našeg nuklearnog oružja na ravnopravnoj osnovi”, rekao je Tramp u objavi na platformi Truth Social u srijedu. “Taj proces će početi odmah.”
Nije jasno da li Tramp namjerava da testira bojeve glave ili druge djelove nuklearnog oružja, poput sistema za isporuku, niti na koje zemlje misli kada tvrdi da one testiraju sopstveno oružje.
Sjedinjene Države, Rusija i Kina – tri zemlje s najvećim nuklearnim arsenalima – nijesu sprovele potpune nuklearne testove od devedesetih godina. Sjeverna Koreja je jedini poznati izuzetak.
Posljednji puni nuklearni test SAD su izvele 1992. godine, iako su različite vrste eksperimenata nastavljene tokom narednih decenija.
Trampova objava stigla je uoči dugo očekivanog susreta sa kineskim liderom Sijem Đinpingom, ali se tema nuklearnih testova, izgleda, nije našla na dnevnom redu njihovog prvog susreta u okviru mandata nove američke administracije.
Tramp je godinama izražavao prezir prema nuklearnom oružju i podržavao politiku sprečavanja širenja nuklearnog arsenala. Ranije ove godine izjavio je da je Rusija pristala na neodređena nuklearna ograničenja, te da je Kina voljna da učini isto. Sporazum o ograničenju nuklearnog naoružanja između SAD i Rusije, poznat kao Novi START, ističe u februaru.
Međutim, Rusija je nastavila s testiranjem sistema oružja sposobnih za nošenje nuklearnih bojevih glava. Vladimir Putin je u srijedu izjavio da je zemlja testirala torpedo Posejdon, koji može nositi nuklearnu bojevu glavu, samo nekoliko dana nakon što je Rusija saopštila da je krstareća raketa na nuklearni pogon “Burevestnik” preletjela oko 8.700 milja tokom 15-satnog probnog leta.
Putin je ranije rekao da će Rusija sprovesti nuklearni test ako to prvo učini neka druga zemlja, a jedan visoki ruski zvaničnik izjavio je i da se SAD već priprema za nuklearna testiranja.
Kremlj je u četvrtak saopštio da se testiranja Burevestnika i Posejdona ne smatraju nuklearnim. “Nadamo se da je, što se tiče testiranja Burevestnika i Posejdona, informacija ispravno prenesena predsjedniku Trampu”, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov nakon Trampove objave.
“SAD već testiraju svoje nuklearno oružje na sličan način”, izjavio je u četvrtak Hans Kristensen, član tima nuklearnih stručnjaka pri Federaciji američkih naučnika (FAS).
Ugovor o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih proba iz 1996. godine zabranjuje sva nuklearna testiranja i eksplozije. Sjedinjene Države su potpisale taj ugovor, ali ga nijesu ratifikovale, dok je Rusija povukla svoju ratifikaciju 2023. godine. Međutim, obje strane morale bi da povuku i svoje potpise ako više ne namjeravaju da se pridržavaju odredbi ugovora.
Leonid Slucki, predsjednik Odbora za međunarodne poslove Dume, izjavio je da bi “haos” uslijedio ukoliko bi SAD ponovo započele testiranje nuklearnih bojevih glava.
Zvaničnici Trampove administracije navodno su razmatrali mogućnost ponovnog pokretanja nuklearnih testova tokom njegovog prethodnog mandata, nakon što su optužili Rusiju i Kinu da sprovode nuklearne probe niskog intenziteta – što su obje zemlje negirale.
Američka Nacionalna uprava za nuklearnu bezbjednost (NNSA) sprovela je prošlog mjeseca u Nevadi podzemnu “hemijsku eksploziju” kako bi, prema navodima vlade SAD, “poboljšala sposobnost SAD da otkriju nuklearne eksplozije niskog intenziteta bilo gdje u svijetu”.
Ministarstvo energetike, koje nadgleda američki nuklearni arsenal, dužno je da osigura da zemlja može izvesti podzemni nuklearni test u roku od 24 do 36 mjeseci od trenutka kada predsjednik izda naredbu.
Vilijam Alberk, bivši šef NATO-ovog centra za sprečavanje širenja nuklearnog oružja, a sada saradnik nevladine organizacije Pacific Forum, izjavio je da bi SAD mogle biti spremne da izvedu neku vrstu testa u roku od šest do deset mjeseci, ali da bi im vjerovatno bilo potrebno oko tri godine da se pripreme za seriju testova.
Alberk je rekao za “Njuzvik” da bi više od jednog testa moglo koštati i nekoliko stotina miliona dolara. “Vrlo je malo naučne vrijednosti u novim testiranjima, bez obzira na njihovu veličinu”, rekao je, dodajući da bi Peking od toga vjerovatno imao najviše koristi.
Kristensen dodao je da bi za testiranje s ciljem razvoja nove nuklearne bojeve glave bilo potrebno otprilike pet godina.
Kina je bila posljednja među velikim nuklearnim silama koja je prekinula potpuna nuklearna testiranja. Međutim, posljednje kinesko testiranje na poligonu Lop Nur 1996. godine obuhvatalo je potpuno drugačiji arsenal od onog koji Peking danas sastavlja, rekao je Alberk.
Sjedinjene Države i tadašnji SSSR “testirali su apsolutno svako oružje koje se moglo zamisliti”, dodao je Alberk. Moskva nije sprovela nijedno potpuno testiranje nuklearne bojeve glave od raspada Sovjetskog Saveza.
Postoji devet zemalja koje posjeduju nuklearno oružje. Među članicama NATO-a to su Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska. Uz njih, nuklearne sile su i Rusija, Kina, Indija, Pakistan, Izrael i Sjeverna Koreja.
Prema procjenama stručnjaka, u svijetu postoji oko 12.241 nuklearno oružje, od čega se nešto više od 9.600 smatra operativnim.
SAD imaju ukupno 5.177 nuklearnih bojevih glava, uključujući i one koje čekaju demontažu i koje se zvanično ne ubrajaju u aktivni arsenal. Američka vlada je saopštila da je u 2023. godini broj aktivnih bojevih glava iznosio 3.748.
Tramp je u srijedu tvrdio da SAD imaju više oružja nego bilo koja druga zemlja, ali se vjeruje da Rusija ima više, ukupno 5.459 bojevih glava.
Zajedno, Moskva i Vašington kontrolišu oko 90 odsto cjelokupnog svjetskog nuklearnog arsenala, uključujući i strateško i nestrateško (taktičko) oružje.
Taktičko nuklearno oružje je namijenjeno upotrebi na bojnom polju – ima manju razornu moć i koristi se protiv drugačijih ciljeva nego strateško nuklearno oružje.
Strateško nuklearno oružje raspoređeno je na interkontinentalnim balističkim raketama, balističkim raketama lansiranim s podmornica i raketama koje ispaljuju bombarderi.
Dok su strateške nuklearne bojeve glave ograničene Sporazumom Novi START, taktičko nuklearno oružje nije obuhvaćeno nijednim međunarodnim ugovorom. SAD imaju oko 200 taktičkih nuklearnih bombi, od kojih je približno polovina raspoređena u bazama širom Evrope.
Poput većine nuklearnih sila, SAD su u procesu modernizacije svog nuklearnog arsenala.
Ukupni nuklearni arsenal Rusije procjenjuje se na oko 300 bojevih glava više nego što imaju SAD. Prema procjenama SAD i nezavisnih stručnjaka, Rusija posjeduje između 1.000 i 2.000 nestrateških (taktičkih) nuklearnih bojevih glava.
Tramp je u srijedu izjavio da je Kina “daleki treći” po veličini svog arsenala, ali da će “dostići taj nivo za pet godina”.
Američki nuklearni stručnjaci su u martu naveli da je Peking “značajno proširio svoj program modernizacije nuklearnog oružja” tokom proteklih pet godina, te da posjeduje oko 600 nuklearnih bojevih glava koje se mogu lansirati sa kopna, mora ili iz vazduha. U četvrtak je Kristensen procijenio da Kina sada ima oko 700 bojevih glava.
Procjene Pentagona iz prošle godine pokazale su da je Kina na putu da do 2030. godine ima više od 1.000 operativnih nuklearnih bojevih glava, iako zapadni analitičari ističu da će veličina kineskog arsenala zavisiti od količine plutonijuma, visoko obogaćenog uranijuma i tricijuma do kojih može doći.
“To će i dalje biti manje od trećine onoga što posjeduju Sjedinjene Države i Rusija”, rekao je Kristensen.
