Donald Tramp, američki predsednik, odobrio je da se rasporedi 300 vojnika Nacionalne garde u Čikagu, u državi Ilinois, kako bi se suočio sa onim što on naziva kriminalom van kontrole.
Njegov potez usledio je samo nekoliko sati pošto su imigracione vlasti saopštile da je došlo do sukoba sa demonstrantima u gradu kojim upravljaju demokrate.
Pucali su i na naoružanu žena kada je nekolicina automobilima udarila u policijsko vozilo.
Federalni i savezni lideri nedeljama kritikuju Trampove planove raspoređivanja trupa nazivajući ih zloupotrebom moći.
Tramp „pokušava da stvori krizu“, kaže Džej Bi Pricker, guverner Ilinoisa.
Američki predsednik je krajem septembra odlučio da pošalje 200 vojnika u Portland , najveći grad u Oregonu, kako bi „zaštitili federalnu imovinu“, ali je savezni sudija privremeno blokirao Trampovu administraciju da to i sprovede.
Sutkinja Karin Imergut je Trampove izjave o uslovima u Portlandu okarakterisala kao „nepovezane sa činjenicama“, ukazujući da se ovim potezom krši Ustav.
Upotreba vojske da bi se suzbili nemiri bez saglasnosti vlasti Oregona ugrožava suverenitet te, ali i drugih država, izjavila je.
Tramp je tom namerom rasplamsao tenzije u gradu i izazvao još veće proteste, dodala je.
Argumenti administracije da je potrebno raspoređivanje mogu da „zamagle granicu između civilne i vojne federalne vlasti, a na štetu ove nacije“, upozorila je.
Još nije poznato da li su trupe stigle u Čikago, ali svako takvo raspoređivanje će verovatno naići na pravne izazove.
Portland je poslednji grad koji je meta kontroverznog raspoređivanja trupa.
Tramp je prethodno naredio da se rasporede vojnici Nacionalne garde u Los Anđelesu, Vašingtonu i Memfisu, gradovima kojima upravljaju demokrate.
Raspoređivanje je pokrenulo pravna i ustavna pitanja, jer trupe Nacionalne garde obično raspoređuje guverner države, a viševekovni zakoni ograničavaju da vlada vojsku upotrebljava za unutrašnje poslove .
Zbog sprovođenja imigracionih zakona u gradu, u Čikagu je sve više protesta, a mnogi se organiziju ispred zgrada američke imigracione i carinske službe.
„Usled tekućih nasilnih nereda i bezakonja, koje lokalni lideri poput (guvernera) Prickera odbijaju da smire, predsednik Tramp je ovlastio 300 pripadnika Nacionalne garde da zaštite federalne službenike i imovinu“, izjavila je Abigejl Džekson, portparolka Bele kuće.
„Predsednik Tramp neće zažmuriti na bezakonje koje muči američke gradove“, dodala je.
Dan pre nego što će američki predsednik odobriti raspoređivanje vojnika u Čikagu, 4. oktobra su pripadnici američke granične patrole pucali na ženu u Čikagu.
Prethodno je grupa ljudi automobilima udarila u vozila imigracionih službi, saopštilo je Ministarstvo za unutrašnju bezbednost (DHS).
Žena je bila naoružana, saopštili su, ali njene povrede nisu za sada poznate.
Pogledajte: Gumeni metak u australijsku novinarku tokom javljanja uživo sa protesta u Los Anđelesu
Tramp je početkom oktobra govorio o raspoređivanju trupa u američke gradove, obraćajući se visokim vojnim liderima.
Poručio im je da želi da američki gradovi budu „poligoni za obuku“ američkim trupama, kako bi mogli da se bore protiv „neprijatelja iznutra“ i smire nemire.
„To su veoma nebezbedna mesta i sredićemo ih jedno po jedno“, rekao je o gradovima koje predvode demokrate, među kojima je i Čikago.
Pretio je i da će poslati trupe u Čikago na skoro mesec dana, zbog kako je naveo, kriminala i pucnjava u gradu.
Nasilni kriminal u Čikagu je značajno opao u poslednje dve godine.
Stopa ubistava je, između januara i juna, smanjena za trećinu u poređenju sa istim periodom 2024. godine, prema podacima Saveta za krivično pravosuđu.
Ali je ukupan nivo znatno viši od proseka u poređenju sa mnogim drugim američkim gradovima.
Samo tokom vikenda povodom Praznika rada u septembru najmanje 58 ljudi je upucano, od kojih je osmoro preminulo.