Sporazum Novi START između Sjedinjenih Država i Rusije ističe sjutra, čime se ukidaju posljednja preostala uzajamna ograničenja na dva najveća nuklearna arsenala na svijetu.
Prestanak važenja sporazuma privodi kraju više od pola vijeka nastojanja Moskve i Vašingtona da, uz različite nivoe nepovjerenja, ograniče svoje arsenale – napore koji su se protezali od Ričarda Niksona i Leonida Brežnjeva 1972, pa sve do Ronalda Regana i Mihaila Gorbačova 1985. godine.
Sporazum START I, potpisan 1991. godine, dok se Sovjetski Savez raspadao, uveo je prva značajna ograničenja na američko i rusko strateško nuklearno naoružanje i uspostavio režim inspekcija koji će postati obrazac za kontrolu naoružanja nakon Hladnog rata.
Nakon kratkog prekida, sporazum je na kraju zamijenio Novi START, koji je potpisan 2010, a produžen 2021. godine. Njime je broj nuklearnih bojevih glava, koje svaka zemlja ima raspoređene, ograničen na 1.550 – i dalje više nego dovoljno da se međusobno uništi i razori veliki dio svijeta, piše „Fajnenšl tajms“.
Novi START je takođe omogućio detaljan proces verifikacije i obavještavanja, osmišljen da smanji rizik od nesporazuma koji mogu brzo da eskaliraju u nuklearnu krizu.
„Stvarna vrijednost sporazuma o kontroli naoružanja ogleda se u njihovoj primjeni, a to uključuje inspekcije, razmjenu podataka i obavještenja, kojih je bilo na hiljade“, rekao je za FT Semjuel Čarap, viši politički naučnik u Rand korporaciji.
Rusija je spremna za novu realnost svijeta bez ograničenja kontrole nuklearnog naoružanja između SAD i Rusije nakon što Sporazum Novi START istekne ove sedmice, rekao je juče glavni moskovski predstavnik za kontrolu naoružanja.
„Ovo je novi trenutak, nova stvarnost – spremni smo za to“, izjavio je zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov, koji nadgleda pitanja kontrole naoružanja, ruskim novinskim agencijama tokom posjete Pekingu radi „konsultacija o strateškoj stabilnosti“.
Aleksandra Bel, predsjednica i izvršna direktorica Biltena atomskih naučnika, izjavila je: „Kada je riječ o nuklearnim rizicima, tokom 2025. sve ide u pogrešnom smjeru. Nuklearni rizici postali su složeniji i opasniji, a vidjeli smo i da su lideri zakazali u svojoj obavezi da tim rizicima upravljaju.“
„A za dva dana gledaćemo kako Sjedinjene Države i Rusija proćerdavaju pola vijeka rada na održavanju nuklearne stabilnosti između dvije najveće nuklearne sile“, kazala je Bel juče za britanski „Gardijan“.
Dmitrij Medvedev, koji je 2010. potpisao sporazum Novi START sa Barakom Obamom, dok je bio predsjednik Rusije, rekao je da bi istek tog ugovora trebalo da „uznemiri sve“. „Kada postoji sporazum, to znači da postoji povjerenje, ali kada nema sporazuma, to znači da je povjerenje iscrpljeno“, rekao je Medvedev.
Obama je na društvenim mrežama napisao da bi istek sporazuma „bespotrebno izbrisao decenije diplomatije i mogao da pokrene novu trku u naoružanju, koja bi svijet učinila manje bezbjednim“.
Zagovornici kontrole naoružanja apelovali su na dvije nuklearne supersile da u posljednjem času djeluju kako bi spasili sporazum, koji ograničava raspoređeni strateški arsenal svake zemlje na 1.550 bojevih glava, a ukupan broj sredstava za njihovu isporuku (raketa ili bombardera) na 800.
U septembru je Vladimir Putin predložio da se sporazum Novi START produži za još godinu dana, što je Donald Tramp tada rekao da „zvuči kao dobra ideja“.
Međutim, čini se da te izjave nijesu bile praćene nikakvim suštinskim pregovorima. Moskva je saopštila da nije dobila formalan odgovor na Putinov jednogodišnji prijedlog. „Izostanak odgovora je takođe odgovor“, dodao je Rjabkov juče.
Tramp je u januaru nagovijestio da je spreman da odustane od sporazuma. „Ako istekne, neka istekne“, rekao je za „Njujork tajms“. „Jednostavno ćemo napraviti bolji sporazum.“
Zvaničnik Bijele kuće kasnije je saopštio da je Tramp želio sporazum u koji bi bila uključena i Kina, koja ima znatno manji arsenal od 600 bojevih glava, od kojih je veoma malo raspoređeno i spremno za upotrebu, prema procjenama Federacije američkih naučnika (FAS).
Poređenja radi, FAS procjenjuje da američki arsenal iznosi 5.177 bojevih glava (uključujući one u zalihama i povučene iz upotrebe), dok ruski iznosi 5.459.
Čak i dok se pridržavala sporazuma, Rusija je nastavila serijsku proizvodnju novog nuklearnog naoružanja i bojevih glava, dok su Sjedinjene Države više bile sklone modernizaciji svojih starijih zaliha.
Vasilij Kašin, profesor na moskovskoj Visokoj školi ekonomije, rekao je da Moskva nema veliko interesovanje da uvećava svoj arsenal sve dok održava strateški paritet sa SAD.
„Zadovoljni smo ovakvim stanjem i naša bezbjednost je već obezbijeđena. Zašto bismo pokretali trku u naoružanju i trošili dodatni novac na to? Nije nam potrebno, jer već imamo prednost“, rekao je Kašin.
Dženifer Kavanah, direktorka vojne analize u grupi Defense Priorities, koja se zalaže za kontrolu naoružanja, opisala je Trampove nade u „bolji sporazum“ nakon isteka Novog START-a kao „puste želje“.
„Ako administracija misli da će nakon što ovaj sporazum istekne biti lako postići novi, ‘bolji’ ugovor, vara se“, rekla je Kavanah. „Sporazum sa Rusijom je… vjerovatno preduslov da se Kina uključi u kontrolu nuklearnog naoružanja. Tramp možda jeste vrhunski sklapač dogovora, ali u ovom slučaju bi mu bilo bolje da se još neko vrijeme drži postojećeg sporazuma prije nego što pokuša da postigne bolji.“
Nezvanični izvještaji sugerisali su da bi Trampova administracija mogla da objavi saopštenje o svojim ambicijama u vezi sa neširenjem nuklearnog naoružanja, ali tek nakon što Novi START istekne.
Kraj Novog START-a bio bi posljednji trzaj globalne kontrole naoružanja, koja se već godinama postepeno raspada, ocjenjuje „Gardijan“. Sporazumi koji ograničavaju sisteme protivraketne odbrane, snage srednjeg dometa i uzajamna prava preleta već su se urušili.
Nuklearne sile uložile su stotine milijardi dolara u modernizaciju svojih arsenala, Putin i Tramp otvoreno u svojoj retorici mašu nuklearnim arsenalima svojih zemalja, a predsjednik SAD je takođe zaprijetio da će okončati moratorijum svoje zemlje na nuklearna testiranja.
Deril Kimbal, čelnik Asocijacije za kontrolu naoružanja u Vašingtonu, rekao je da bi kraj Novog START-a mogao prilično brzo da zapali novu trku u naoružanju. „Mnogi u nuklearnom establišmentu žele da se brojnost američkih snaga brzo poveća kako bi se odgovorilo na strateško jačanje Kine“, rekao je Kimbal.
Propast sporazuma Novi START mogla bi zauzvrat da ugrozi Ugovor o neširenju nuklearnog oružja (NPT) iz 1970. godine, prema kojem su se države koje nemaju nuklearno oružje obavezale da ga neće nabavljati, pod uslovom da države koje ga posjeduju u dobroj vjeri rade na razoružanju. NPT-u ove godine predstoji revizija.
„To bi predstavljalo direktno kršenje zakonskih obaveza Sjedinjenih Država prema NPT-u i uzdrmalo bi temelje još jednog ključnog skupa pravila koji podupire važan, iako nesavršen, međunarodni poredak zasnovan na pravilima“, rekao je Kimbal.
Jedno od istorijskih opravdanja za nuklearno odvraćanje bilo je da ono čini svijet stabilnijim, jer nuklearne sile čini opreznijim kada je riječ o riziku od direktnog sukoba. Međutim, čak i prije smrti Novog START-a bilo je mnogo znakova da su suparnički nuklearni arsenali gubili bilo kakav stabilizujući efekat koji su možda imali, naročito nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, potom naoružavanja Ukrajine od strane Zapada i naglog porasta tenzija duž granice Rusije i NATO-a.
„Jednostavno rečeno, nuklearno oružje više ne funkcioniše kao presudan faktor u globalnoj bezbjednosti“, napisao je analitičar nuklearnog naoružanja Aleks Kolbin u Biltenu atomskih naučnika, u tekstu objavljenom prošle sedmice pod naslovom „Nuklearno odvraćanje umire. A gotovo niko to ne primjećuje“.
Džejms Akton, kopredsjednik programa za nuklearnu politiku u Karnegijevoj zadužbini za međunarodni mir takođe smatra da je svijet „na pragu nove trke u naoružanju“. „Mislim da u mom životnom vijeku neće biti još jednog sporazuma koji ograničava brojnost“, kazao je on.
Nuklearne sile uložile su stotine milijardi dolara u modernizaciju svojih arsenala, Putin i Tramp otvoreno u svojoj retorici mašu nuklearnim arsenalima svojih zemalja, a predsjednik SAD je takođe zaprijetio da će okončati moratorijum svoje zemlje na nuklearna testiranja.
