Sportski turizam je najbrže rastuća grana turizma, sa godišnjom potrošnjom od preko 800 milijardi eura što je oko deset odsto ukupne svjetske turističke potrošnje.
Najpoznatija zona sportskog turizma je u Antaliji čija turistička zajednica ima 160 fudbalskih terena uz stotine drugih sportskih sadržaja. Prema podacima iz 2015. godine ovdje je na pripremama bilo čak 2.500 klubova iz 80 zemalja koji su potrošili preko 500 miliona eura. Tu su i desetine velikih i najmodernijih golf igrališta, kao i tereni za razne druge sportove uz luksuzne hotele.
Crna Gora nije Antalija, nema tu klimu, ali su sagovornici “Vijesti” saglasni da je ovo oblast koja može mnogo više da doprinese turističkoj ponudi i potrošnji. Kolašin je 80-ih godina bio prepoznat kao centar za sportski turizam, prije Antalije, a na pripreme su osim jugoslovenskih klubova dolazile i ekipe i reprezentacije sa Bliskog istoka. Međutim, tek sada se pokreće izgradnja modernih sportskih terena u ovom gradu.
I pored višegodišnje priče o mogućnostima za razvoj sportskog turizma, strategije se tek sada pripremaju. Ministarstvo sporta i mladih završava strategiju za razvoj sporta, koja će imati poglavlje o sportskom turizmu, a na osnovu nje će Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma pripremiti studiju za razvoj sportskog turizma.
Kao nedostatke za razvoj sportskog turizma sagovornici “Vijesti” vide u nedostatku strategije, nepostojanju ubranističko-planskih dokumenata koji bi predvidjeli zone sportskog turizma, odnosno mogućnosti gradnje hotela sa velikim brojem sportskih sadržaja, nedostatak visokokvalitetne sportske infrastrukture, kao i nepostojanje poreskih olakšica za gradnju privatnih turističko-sportskih sadržaja. O svemu tome biće date preporuke u strategiji i studiji.
”Diverzifikacija turističke ponude je jedan od prioriteta razvoja turizma u našem Ministarstvu, od velike važnosti za veću posjećenost i obogaćivanje turističke ponude. Sportski turizam predstavlja veliki potencijal i razvojnu šansu koju moramo iskoristiti”, saopštili su “Vijestima” iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma.
Oni kažu da se, imajući u vidu da je za kvalitetan boravak i pripremu sportskih ekipa potrebno ispuniti brojne zahtjeve, u Crnoj Gori se većinom pripremaju domaće sportske ekipe, dok je broj stranih ekipa, za sada, zanemarljiv.
”Tačno je da se Crna Gora dokazala kao dobar domaćin prilikom organizacije brojnih takmičenja, što je upravo pokazatelj da pažljivim planiranjem i racionalnim ulaganjem u razvoj sportsko-rekreativnog turizma, uz klimatske prednosti našeg područja, možemo znatno povećati posjećenost i Crnu Goru učiniti prepoznatljivom destinacijom za ovaj vid turizma. Razvoj sportskog turizma je prvenstveno velika šansa za opštine u centralnom i sjevernom dijelu Crne Gore. Kolašin je još ranih osamdesetih godina prošlog vijeka prepoznat kao centar sportskog turizma, kada su na pripreme dolazile ekipe sa Bliskog istoka. Posjeduje potencijal koji je potrebno dalje razvijati. Osim postojeće hotelske infrastrukture ima i solidno razvijenu sportsku infrastrukturu, koja će biti unaprijeđena u budućem periodu, što ih je kvalifikovalo da budu domaćini Međuopštinskih omladinskih sportskih igara (MOSI). Slična je situacija u Mojkovcu, Plavu i na Žabljaku, koji su iskoristili samo dio velikog potencijala. Ulcinj i Bar su prepoznati kao baze za razvoj sportskog turizma na jugu, Ulcinj zbog prirodnih i klimatskih preduslova, a Bar zbog postojeće sportske infrastrukture”, naveli su iz ovog ministarstva.
Na pitanje nepostojanja prostorno-urbanističkih uslova za gradnju hotela sa većim brojem različitih sportskih terena i sadržaja adekvatnih za takmičenja i pripreme sportista, iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma kažu da će u skladu sa Strategijom razvoja turizma, raditi sa lokalnim samoupravama na realizaciji projekata koji će doprinijeti razvoju sportskog turizma u Crnoj Gori.
”Situaciona analiza nove Strategije će nam dati jasan uvid koje vrste sportova u kojim opštinama treba razvijati”, naveli su iz ovog ministarstva.
Ministar sporta i mladih Vasilije Lalošević kazao je da sportski turizam, osim što na globalnom nivou predstavlja najbrže rastuću oblast turizma, ujedno predstavlja i snažan promotivni mehanizam države imajući u vidu nivo popularnosti i atraktivnosti sportskih takmičenja.
”S obzirom na sportski potencijal naše države, a cijeneći i značaj turizma kao ključne privredne grane, mišljenja smo da takav spoj predstavlja ozbiljnu šansu koju naša država treba da iskoristi, naravno, poštujući prethodno činjenicu da je neophodno stvoriti preduslove za njegov održiv razvoj. Održivi razvoj sportskog turizma podrazumijeva više faktora, tu su infrastrukturni uslovi u oblasti sporta (hale, tereni, stadioni itd.) kao i potrebni servisi u okviru istih, adekvatni hotelski kapaciteti, kao i kvalitetna promocija sportsko-turističkih potencijala naše države gdje mora postojati sinergija nadležnih institucija za oblast sporta i turizma. Na ovaj način omogućavamo bolju poziciju našim sportskim organizacijama i resornom Ministarstvu prilikom apliciranja za organizaciju prestižnih međunarodnih takmičenja u Crnoj Gori”, kazao je Lalošević.
On je naveo da je u pripremi strategija razvoja sporta za naredni višegodišnji period u kojoj će posebno poglavlje biti posvećeno razvoju sportskog turizma, kao i da će u saradnji sa predstavnicima Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma biti definisani prioriteti vezanih za razvoj sportsko-turističke ponude Crne Gore.
”Kada je u pitanju stanje sportske infrastrukture u Crnoj Gori, ne možemo reći da nema kvalitetnih sportskih objekata ali bi, za organizaciju velikih sportskih takmičenja koji bi ujedno, u kontekstu sportskog turizma, imali i mnogo veći značaj, bilo potrebno izgraditi jedan ili više multifunkcionalnih reprezentativnih sportskih objekata koji bi zadovoljili visoke kriterijume koje organizacija takvih sportskih takmičenja nužno i nosi sa sobom. To, samo po sebi, ne bi bilo dovoljno jer takve sportske objekte moraju pratiti i adekvatni hotelski kapaciteti koji moraju biti u blizini. Problem sportske infrastrukture ogleda se i u činjenici da imamo dosta objekata koji su iz ranijeg perioda i ne zadovoljavaju ni veličinom ni sadržajem standarde za organizaciju međunarodnih takmičenja u sportovima za koje su napravljeni i adaptirani, zato se isti, u slučajevima gdje je to izvodljivo, moraju modernizovati i prilagoditi traženim zahtjevima za organizaciju prestižnih međunarodnih takmičenja”, kazao je Lalošević.
On je naveo da su u tom pravcu smo već preduzeli za ovih godinu dana korake po pitanju 12 malih infrastrukturnih objekata čije adaptiranje ili rekonstrukciju je to ministarstvo finansijski podržali.
”Takođe, problem je i održavanje postojećih sportskih objekata, pogotovo zatvorenih sportskih objekata na sjeveru gdje se izdvajaju velika sredstva za grijanje takvih objekata u zimskom periodu. U nekim mjestima postoji i nedostatak sportske infrastrukture, kao i što znate, atletski stadion u Podgorici je inicijativa koja se provlači već decenijama ali do danas ništa nije realizovano ovim povodom. Mi smo pokrenuli to pitanje, Glavni grad je odredio lokaciju na Starom aerodromu, a resorna Uprava javnih radova će preduzeti dalje korake ovim povodom na bazi saradnje sa Ministarstvom sporta i mladih. Osim navedenog, nedostaje nam teniski centar, centar za borilačke sportove u kojima u posljednje vrijeme imamo ozbiljne rezultate. Možda smo i nekog preskočili ali uglavnom postoji još dosta prostora za napredak”, kazao je Lalošević.
Do sada niko nije vodio podatke o tome koliko sportskih ekipa i sportista dolazi na takmičenja ili pripreme u Crnu Goru.
”Ne postoji centralni registar takvih podataka, ali smo ocijenili to značajnim i već pokrenuli inicijativu da se podaci o međunarodnim sportskim takmičenjima koja se održavaju u Crnoj Gori, broju sportista i ostalih gostiju evidentiraju na centralnom nivou kao i da se napravi presjek prihoda od sportskog turizma koji, na globalnom nivou, iznosi nekih 10 odsto ukupnih prihoda od turizma”, naveo je Lalošević.
Na pitanje u kojim opštinama ili zonama vidi mogućnosti razvoja sportskog turizma i da li bi Velika plaža mogla biti iskorišćena, Lalošević kaže da svaki dio Crne Gore nosi svoju specifičnost koja može biti turistički interesantna, pa i u sportskom kontekstu.
”Ali kada ste već u pitanju istakli, zbog prirodnih ljepota kao i ukupnih potencijala, ali i već globalno prepoznate značajne turističke destinacije, Veliku plažu smatram dobrim lokalitetom za izgradnju sportsko-turističkih kompleksa gdje, pored tradicionalnih, mogu da budu zastupljeni i novi, moderni vodeni sportovi”, kazao je ministar sporta.
Prema podacima Svjetske organizacije za sportski turizam (WST-show), prije epidemije kovida sportski turizam imao je stope rasta od šest odsto godišnje. Na njihovom sajta predstavili su i nekoliko zanimljivih činjenica koje se odnose na ovu granu turizma.
Sportski turizam predstavlja 10% svetske turističke potrošnje, sa prometom od oko 800 milijardi dolara.
Najveći udio sportskog turizma u ukupnoj turističkoj potrošnji ima Australija 55 odsto.
Glavne zemlje porijekla sportskih turista su Velika Britanija, Nemačka, Italija, Španija, Danska, Švedska i Finska.
Više od 20 miliona Italijana se bavi sa jednom ili više sportskih aktivnosti, a preko 11 miliona je napravilo turistički transfer upravo zbog sportskog turizma.
Od 2007. do 2013. godine sektor sportskog turizma je zabilježio rast turističkih tokova od 25% i potrošnje od 20%.
Zimski sportovi su u 2007. godini činili oko 49% razloga za sportska putovanja, dok je 2013. godine taj udio pao na oko 42%
Milijardu i po eura potroši se godišnje u Italiji na vodene sportove kao što su jedrenje, vožnja kanuom, ronjenje…
Svaki četvrti italijanski turista bira destinaciju svog odmora na osnovu sportske ponude.
Da pitanje da li se planiraju poreski podsticaji ili oblici privatno-javnog partnerstva za izgradnju sportske infrastrukture koja bi se koristila i za poboljšanje turističke ponude, iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma navode da će se razmotriti njihovo uvođenje zbog specifičnosti ovog vida turizma.
”Za razvoj svih neophodnih uslova koje ova klijentela- sportsti traže, a koji podrazumjevaju smještajne objekte specifičnog tipa (kreveti većih dimenzija, specijalizovane teretane, raznovrsna kuhinja, vešeraj, wellnes i spa za oporavak nakon napornih treninga i utakmica) za izgradnju smještajnih kapaciteta, kao i neophodne sportske infrastrukture potrebna su ogromna finansijska sredstva, pa je za očekivati da će Vlada tražiti partnere prilikom realizacije ovih projekata i razmotriti uvođenje podsticajnih mjera i poreskih olakšica”, naveli su iz ovog ministarstva.
Sa tim je saglasan i ministar sporta.
”Apsolutno smatram značajnim da objektivno razmotrimo sve mogućnosti koje mogu biti još jedna vrijednost više u izgradnji kvalitetne sportske infrastrukture koja je ključni preduslov za razvoj sportskog turizma”, kazao je Lalošević.
Predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK) Dušan Simonović kazao je da ta organizacija prepoznaje značajan potencijal za razvoj sportskog turizma u zemlji.
Crna Gora nema precizne podatke o ekonomskim efektima sportskog turizma, a Simonović kaže da se nezvanično procjenjuje da je to oko 90 miliona eura.
”Bez obzira na to, sport je poznat kao jedan od najstarijih motiva za putovanje, a Svjetska turistička organizacija procjenjuje da je otprilike 10% međunarodnih putovanja povezano sa sportskim aktivnostima, što čini veliki dio turističke industrije, vrijedan oko 800 milijardi dolara. Međutim, smatram da nam nedostaju ključne komponente – ozbiljna strategija u tom pravcu, vizija i prostorno-urbanistički planovi koji bi predvidjeli razvoj većih kompleksa sa sportskim i hotelskim sadržajima. S obzirom na promjene u zahtjevima savremenih turista, svaki ozbiljan hotel danas mora imati sportske sadržaje u svojoj ponudi. Na kraju, takođe je neophodna i kvalitetna sportska infrastruktura”, kazao je Simonović.
On navodi da prepoznaje potencijal za razvoj sportskog turizma u različitim opštinama i zonama.
”Ključno je da se putem prostornih planova jasno odredi namjena za sportske sadržaje kako bi se stvorio povoljan okvir za razvoj sportskog turizma. U prošlosti su postojale razne ideje u vezi sa tim, čak je postojala i podrška Vlade i lokalnih vlasti za izgradnju olimpijskog sportskog kompleksa u Tivtu, a za to je bio predviđen objekat i prostor bivše kasarne u Lepetanima. Takođe, postojale su inicijative za stvaranje sportske zone za pripremu sportista u Kolašinu, s ciljem povezivanja i međusobnog dopunjavanja ta dva kompleksa – južnog i sjevernog, kako bi se osigurala sveobuhvatna ponuda za pripreme i boravak sportskih ekipa. Međutim, vremenom su se rodile neke druge ideje i nažalost nikada nije došlo do realizacije ta dva izuzetno korisna projekta”, naveo je Simonović.
On smatra i da je Velika plaža izuzetan prostor koje bi se mogao koristiti za sportski turizam, ali to takođe zahtijeva odgovarajuće strategije, prostorne planove i infrastrukturu.
