Postojanje deponije makar i bila privremena ugrožava svetinje i oltare na Havajima i skrnavi drevne havajske grobnice, po tužbi koju su podnijele dvije osobe koje ne žele ruševine u Olovaluu.
Na havajskom ostrvu Maui istoimene plemenske zajednice koja živi od poljoprivrede i ribolova je dom privremene deponije za skladištenje otpada od smrtonosnog šumskog požara koji je tokom ljeta 2023. razorio obližnji istorijski grad Lahainu, uništivši hiljade zgrada i ubivši 102 osobe.
Količina otpada može da pokrije pet fudbalskih terena pet spratova uvis, a oko tog grada je zemljište zagađeno olovom i arsenom.
Spor oko toga da li je ta lokacija zaista privremena i gdje bi to konačno moglo da završi, izazvali su žestoku sudsku borbu sa desetinama miliona dolara u igri, ne računajući neprocjenjiv ekosistem bogat koralima, ražama „mantama“ i drugim živim svijetom u moru.
Stanovnici se prije svega pitaju zašto bi se to istovarivalo na mjesto koje je čisto.
Rukovanje ostacima poslije velikih požara uvijek je logistički izazov. Pošto je požar 2018. ubio 85 ljudi i spalio veći dio grada Paradajza u Kaliforniji, bilo je potrebno više od 300.000 tura kamiona za transport otpada na tri deponije, rekao je Kol Glenrajt, zamjenik komandanta te operacije koja je trajala godinu dana.
Na Mauiju je potrebno mnogo više vremena, imajući u vidu zabrinutost za životnu sredinu, a vremena još treba da se raščiste uništene parcele, kulturna mjesta domorodaca Havaja i da se riješe prepirke oko vlasništva nad potencijalnim stalnim mjestom za otpad.
Privremena deponija u Olovaluu je bivši kamenolom na zemljištu u državnom vlasništvu i blizu Lahaine, što ju je učinilo pogodnim izborom za brzo skladištenje otpada da bi moglo da počne obnavljanje grada.
Zvaničnici vjeruju da će sušna klima u toj oblasti smanjiti rizik od širenja zagađenja i kažu da su preduzeli mnoge mjere predostrožnosti, uključujući korišćenje debele podloge i usmjeravanja atmosferskih voda.
Zvaničnici su analizirali uzorke tla, podzemnih i površinskih voda i nisu našli tragove zagađenja, po kvartalnom izvještaju objavljenom u julu.
Ali, to mjesto je uzbrdo, iznad samog koralnog grebena, a neki mještani strahuju od ekološke katastrofe ako zagađenje dospije u more.
Postojanje te deponije makar i bila privremena ugrožava svetinje i oltare na Havajima i skrnavi drevne havajske grobnice, po tužbi koju su podnijele dvije osobe koje ne žele ruševine u Olovaluu. Jedan od tužilaca je Manoa Ka’io Martin, čiji su preci sahranjeni u blizini. Drugi je poljoprivrednik Edi Garsija koji brine da se ne zagadi hrana – taro, banane, ananas i zvjezdano voće.
Usred zahtjeva da se uklone ostaci iz Olovalua, okrug Maui nastoji da zauzme bivši kamenolom u privatnom vlasništvu u blizini Centralne deponije Maui s druge strane ostrva da bi se koristio kao trajna deponija.
To je izazvalo još jednu pravnu bitku jer kompanija koja je vlasnik zemljišta, Komar Maui Properties, ne želi da ga se odrekne.
Federalna agencija SAD za upravljanje vanrednim situacijama, da bi riješila taj problem, kaže da će vlasnicima deponije po težini platiti naknadu za odlaganje ostataka od požara u Lahaini, a Okrug Maui već naplaćuje 110 dolara po toni za komunalni čvrsti otpad. Kada se to preračuna, proizlazi da će Agencija „baciti 400.000 tona u ovu rupu“, a „44 miliona dolara dati onome ko ima rupu“ rekao je jedan aktivista.
Dok se raspravlja o tome, kamioni tutnje s otrovnim teretom, a stanovnici brinu da će prva jaka kiša prouzrokovati zagađenje njiva.
Problem dodatno komplikuje to što su pepeo ili kosti nekih žrtava požara pomiješani s ruševinama, te se njihovi rođaci pitaju da li pepeo žrtava koji su dobili od vlasti zaista sadrži sve ostatke njihovih tijela, ili su oni sada na deponiji.
