Španski premijer smatra prioritetom poboljšanje odnosa sa Meksikom

Španski premijer smatra prioritetom poboljšanje odnosa sa Meksikom

Španski premijer Pedro Sančez izjavio je danas da je poboljšanje odnosa sa Meksikom prioritet za njegovu vladu, poslije nekoliko godina tenzija oko kolonijalne prošlosti Španije.

„Diplomatija zahtijeva izvjesnu diskretnost, ali mogu vas uvjeriti da je za Španiju normalizacija naših odnosa sa zemljom koju smatramo veoma bliskom prioritet“, rekao je Sančez u intervjuu za dnevni list Pais.

Sančez je govorio o „svjetlu i sjenci“ u njihovoj zajedničkoj istoriji, vjerujući da je prepoznavanje oba aspekta ključno za jačanje njihovih odnosa.

Ističući kulturne i istorijske veze između dvije zemlje, Sančes je podsjetio na podršku Meksika španskim izgnanicima poslije građanskog rata (1936-39).

Odnosi između Madrida i Meksiko Sitija su se zategli posljednjih godina, a meksički lideri zahtijevaju formalno izvinjenje od Španije za zloupotrebe počinjene tokom kolonijalne ere.

Meksički predsjednik Andres Manuel Lopes Obrador uputio je 2019. godine pismo španskom kralju Felipeu VI, zahtijevajući izvinjenje za zlostavljanja počinjena nad autohtonim narodima tokom osvajanja Meksika prije više od 500 godina.

Madrid je odbio njegov zahtjev, a kralj Felipe VI nije dao nikakvu javnu izjavu o tom pitanju.

Sadašnja meksička predsjednica Klaudija Šeinbaum u oktobro ponovo je pozvala Madrid na formalno izvinjenje po tom pitanju.

Španski ministar spoljnih poslova Hose Manuel Albares priznao je „bol i nepravdu“ nanijete autohtonim narodima tokom španskog osvajanja Amerike.

„Bilo je nepravde, ispravno je to danas priznati i ispravno je zbog toga žaliti. Jer je to takođe dio naše zajedničke istorije i ne možemo to poreći, niti zaboraviti“, dodao je ministar.

Mezoamerika, region koji obuhvata južni Meksiko, Gvatemalu, El Salvador, Honduras i Belize, imala je procijenjenu populaciju između 15 i 30 miliona ljudi kada je španski konkvistador Ernan Kortes stigao 1519. godine.

Poslije jednog vijeka bitaka, masakra i epidemija, ostalo je manje od dva miliona starosjedjelačkog stanovništva.